Građani su dosad upisali državne obveznice u vrijednosti od oko 700 milijuna eura, izvijestio je u ponedjeljak ministar financija Marko Primorac, ocijenivši da je interes jako dobar i u skladu s planiranim.

"Interes je jako dobar, onako kako smo i planirali. Naš ciljani iznos izdanja je bio milijardu eura. Prema posljednjim informacijama, trenutno je uplaćeno oko 700 milijuna eura. Dakle, upis ide prema planu i očekujemo da će se upisati sve ono što smo planirali", izjavio je Primorac novinarima na marginama konferencije kluba EPP-a o Planu oporavka i otpornosti pod nazivom „Put oporavka" u zagrebačkom Hotelu Westin.

Naime, tzv. narodne obveznice se upisuju u dva kruga - prvi je za građane i traje do 1. ožujka do 20 sati. Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.

Upis se obavlja u više od 500 poslovnica banaka koje su vodeći agenti izdanja - Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke - i suaranžera izdanja, a to je Hrvatska poštanska banka. Uz to, dvije su banke (Erste i PBZ) omogućile upis obveznica i putem digitalnih kanala.

Država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, minimalni ulog za građane je 500 eura, minimalna kamatna stopa iznosi 3,25 posto godišnje, a dospijeće obveznice je 2025. godine.

U fokusu novog paketa trenutno struja i plin

Kada je riječ o najavljenom paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu za razdoblje od 1. travnja, Primorac je rekao da se on još definira, a da su trenutno u fokusu električna energija i plin. "Sve ostale mjere koje će se isplaćivati u vidu dohodovnih potpora građanima s najnižim primanjima, to ćemo također razmatrati i te će mjere svakako ostati, a vjerojatno ćemo dinamiku isplata prilagoditi prikupljanju prihoda od dodatnog poreza na dobit", najavio je ministar financija.

Naime, s 31. ožujka istječe trenutni paket mjera, kojim su između ostalog regulirane cijene struje i plina, a Primorac je istaknuo da se i za razdoblje od 1. travnja trebaju donijeti mjere koje će građanima donijeti sigurnost, ali pri čemu se također mora voditi računa da one budu ciljane i privremene.

Iako nije želio ulaziti u detalje novog paketa, rekao je i da postoje građani koji imaju dovoljno visoke dohotke i kojima ne bi trebalo u potpunosti ili u toj mjeri u kojoj je to bilo do sada, subvencionirati cijene.

Tako, kada je primjerice riječ o cijenama električne energije, prema još važećim mjerama kućanstva za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh) plaćaju "praktički zatečenu" cijenu struje, dok je tarifa na potrošnju iznad te razine 50 posto veća.

"Mislim da bi ta tarifa trebala biti još veća, odnosno da bi se trebala približiti tržišnim cijenama. Dakle, za građane koji imaju više sredstava smatram da država ne bi trebala toliko subvencionirati tu povećanu potrošnju", izjavio je Primorac.

Upitan kako će se određivati cenzusi, po iznosima plaća ili po imovini, Primorac se složio s novinarima da je zatečeno stanje takvo da trenutno ne postoji ni registar kućanstava ni registar stanovništva, pa tako postoji primjerice mogućnost da netko tko prima malu mirovinu uz to ima i druge izvore prihoda.

U nedostatku instrumenata, Primorac je preuzeo inicijativu, odnosno istaknuo Ministarstvo financija kao potencijalnog nositelja projekta koji bi se odnosio na formiranje registra stanovništva i registra kućanstava, što bi omogućilo da se svi daljnji paketi mjera, ali i bilo kakve druge potpore građanima, bolje usmjeravaju.

Koncept je već razrađen, no registar neće biti tako brzo gotov i izrada će sigurno zahtijevati neko vrijeme, rekao je Primorac.