Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a makroekonomisti procjenjuju da je gospodarstvo palo osmi kvartal zaredom, premda sporije nego u prethodnom.

Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini.

Pritom jedan očekuje stagnaciju, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,7 posto, što bi bio manji pad u odnosu na drugo tromjesečje, kada je BDP skliznuo 0,7 posto na godišnjoj razini.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Postojala je nada da bi u trećem tromjesečju gospodarstvo moglo porasti, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci bilo 4,8 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju, dok je noćenja bilo 3,1 posto više.

„Smatramo da će uslužni sektor, koji je pod znatnim utjecajem turizma, pozitivno djelovati na kretanje BDP-a, ali nedovoljno da bi došlo do njegovog rasta na godišnjoj razini", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi u rujnu neočekivano pao za 0,5 posto na godišnjoj razini.

„Pretpostavljamo da bi blagi pozitivan doprinos mogao doći od najveće komponente BDP-a, potrošnje kućanstava. Rezultati prometa u trgovini na malo ukazuju na rast u trećem kvartalu, uglavnom zbog uspješne turističke sezone. No, pozitivan doprinos domaće potražnje nije na vidiku, s obzirom na rast nezaposlenosti, a pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka", navodi se u anketi Hine.

I dok bi potrošnja u trećem tromjesečju, kao i u drugom, mogla pozitivno utjecati na BDP, negativan se utjecaj očekuje od industrijske proizvodnje, koja je u tri ljetna mjeseca potonula 3,8 posto na godišnjoj razini. To predstavlja ubrzanje pada proizvodnje, s obzirom da je u drugom tromjesečju skliznula za 2,5 posto.

„Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostaju nepovoljni i predstavljaju uteg oporavku", navodi se u anketi Hine.

Uteg gospodarstvu predstavlja i pad građevinskih radova u proteklom tromjesečju za 5,7 posto na godišnjoj razini.

„Padu BDP-a pridonio je i pad investicija, ponajviše u građevinskom sektoru nakon lokalnih izbora", navodi se u anketi.

Negativno bi na BDP mogao utjecati i pad robnog izvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je, izražen u eurima, smanjen za 6,6 posto u odnosu isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz oslabio za 1,4 posto.

„Očekujemo negativan doprinos neto izvoza uslijed pogoršanja u robnoj razmjeni, predvođenog padom izvoza nakon izlaska iz CEFTA-e", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.