Gospodarstvo EU-a i eurozone naglo je usporilo u trećem tromjesečju u okruženju visokih cijena energije i podignutih troškova zaduživanja, pokazala je u ponedjeljak prva procjena europskog ureda za statistiku.

Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) u EU i eurozoni porastao je u trećem tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari.

U drugom tromjesečju bio je porastao za 0,7 posto u EU i za 0,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Na godišnjoj razini BDP je u EU u trećem tromjesečju uvećan za 2,4 posto, nakon 4,3-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.

U eurozoni uvećan je za 2,1 posto, upola slabije nego u proljetnom tromjesečju, pokazuju izračuni Eurostata.

Solidan rast u Švedskoj

Među 10 zemalja članicama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najsnažnije je u trećem kvartalu na tromjesečnoj razini porastao BDP u Švedskoj, za 0,7 posto.

Slijede Italija s rastom aktivnosti za 0,5 posto, te Portugal i Litva gdje je porasla 0,4 posto.

Pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježile su tri članice, a najveći je bio u Latviji, gdje je potonuo za 1,7 posto.

Slijede Austrija i Belgija s padom aktivnosti za 0,1 posto.

Podaci za Češku označeni su povjerljivima do 1. studenoga.

Pad u Latviji

Na godišnjoj je razini gospodarska aktivnost u svih 10 zemalja članica čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježila rast u trećem tromjesečju, uz izuzetak Latvije gdje se smanjila za 0,4 posto.

Najviše je porasla u Portugalu i Španjolskoj, za 4,9 odnosno 3,8 posto.

Slijede Švedska i Italija s rastom aktivnosti za 2,5 posto.

Gospodarsku aktivnost zakočili su ovog ljeta visoki troškovi energije čiji je rast snažno ubrzao nakon što je Rusija smanjila isporuke plina zbog sankcija koje su joj zapadne zemlje uvele u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu.

Na samom kraju tromjesečja plinovod Sjeverni tok 1 oštećen je u eksplozijama čiji uzrok zapadne zemlje još istražuju, sumnjajući u sabotažu. Rusija nije uključena u istragu.

Gospodarstvo koče i podignute kamatne stope u SAD-u i eurozoni kojima američka i europska središnja banka (ECB) pokušavaju obuzdati visoku inflaciju.