Europsko gospodarstvo oporavlja se od pandemijske recesije brže nego što se očekivalo, ali i rast inflacije premašio je predviđanja, ocijenila je u četvrtak Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama.

Komisija predviđa da će gospodarstvo u EU-u ove godine rasti 5 posto, sljedeće 4,3 posto, a 2023. 2,5 posto. U europodručju rast bi ove i sljedeće godine trebao biti 5 posto, a 2023. 2,4 posto.

"Zahvaljujući cijepljenju i postupnom ukidanju ograničenja gospodarstvo je u proljeće ponovno počelo rasti, a uzlazni se trend nastavio do kraja ljeta, potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva, navodi Komisija dodajući da ti izgledi uvelike ovise o dva čimbenika: razvoju pandemije covida-19 i tempu kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.

Sve zemlje članice bilježe rast BDP-a, ali nejednakom brzinom: od 2,7 posto u Njemačkoj, 3 posto u Češkoj, dok se s druge strane predviđa rast u Irskoj od 14,6 posto, Estoniji 9 posto, Hrvatskoj 8,1 posto.

Irska je poseban slučaj i njezin je rast u velikoj mjeri produkt činjenice da je ona sjedišta brojnih multinacionalnih korporacija. Ali i bez toga Irska bi bilježila pristojne rezultate s rastom između 5 i 6 posto, prema procjenama dužnosnika Komisije.

U drugom tromjesečju 2021. stopa rasta BDP-a u Uniji iznosila je na godišnjoj razini rekordnih 14 posto jednako koliko i rekordni pad BPD-a u istom razdoblju prošle godine tijekom prvog vala pandemije. U trećem tromjesečju 2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije i iz oporavka prešlo u rast.

Očekuje se da će se taj rast i dalje temeljiti na domaćoj potražnji. Poboljšanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje trebali bi pridonijeti kontinuiranom rastu osobne potrošnje. Osim toga, provedba Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) počinje imati važnu ulogu u poticanju privatnih i javnih ulaganja.

Ipak, trend rasta suočava se s novim preprekama. Uska grla i poremećaji u globalnoj opskrbi negativno utječu na aktivnost u Uniji, posebno na vrlo integrirani proizvodni sektor. Osim toga, nakon naglog pada u 2020. cijene energenata, posebno prirodnog plina, prošli su mjesec vrtoglavo narasle i sada su znatno iznad razina prije pandemije. To će se odraziti na potrošnju i ulaganja.

Nakon nekoliko godina niske inflacije, snažni oporavak gospodarske aktivnosti u Uniji i mnogim naprednim gospodarstvima prati ponovni rast inflacije koji je premašio predviđanja.

Godišnja inflacija u europodručju povećala se s negativne stope od -0,3 posto u zadnjem tromjesečju 2020. na 2,8 posto u trećem tromjesečju 2021. Inflacija je u listopadu iznosila 4,1 posto a tu je stopu prethodno dosegnula samo jedanput od početka objavljivanja podataka o inflaciji 1997. godine.

Komisija objašnjava ubrzanje inflacije uglavnom naglim povećanjem cijena energenata te raznim gospodarskim prilagodbama nakon pandemije. Smatra da je zbog toga trenutačno povećanje stope inflacije uglavnom privremeno.

Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti, Komisija predviđa da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2,4 posto u 2021., a zatim se smanjiti na 2,2 posto 2022. i 1,4 posto u 2023. godine. U cijeloj Uniji očekuje se da će inflacija iznositi 2,6 posto 2021., 2,5 posto 2022. i 1,6 posto 2023. godine.

Komisija ističe da je glavni rizik za ove prognoze pandemija covida-19, koja još nije pobijeđena, ali je njezin utjecaj znatno oslabio.

"S obzirom na nedavni rast broja slučajeva u mnogim zemljama, ne može se isključiti ponovno uvođenje ograničenja koja će utjecati na gospodarsku aktivnost. U Uniji je taj rizik posebno prisutan u državama članicama s relativno niskom stopom cijepljenja", navodi Komisija.

Negativni rizici postoje i u vezi s mogućim dugotrajnim učinkom trenutačnih ograničenja u opskrbi i uskih grla u dobavnim lancima.

Kao pozitivne rizike Komisija navodi moguće povećanje učinkovitosti i trajno poboljšanje produktivnosti zbog strukturnih promjena potaknutih pandemijom.

"U tom pogledu ključna će biti ulaganja potaknuta Mehanizmom za oporavak i otpornost i pratećim strukturnim reformama", tvrdi Komisija i dodaje da za ove prognoze pretežu negativni nad pozitivnim rizicima.