Na razini 28-člane Europske unije sezonski prilagođeni BDP porastao je u trećem tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,5 posto, potvrdili su u Eurostatu važeće prognoze.

Nepromijenjena je i procjena za eurozonu prema kojoj su gospodarske aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna na tromjesečnoj razini porasle 0,2 posto, upola sporije nego u razdoblju od travnja do lipnja.

Na godišnjoj je razini sezonski prilagođeni BDP Europske unije u trećem tromjesečju uvećan 1,8 posto, čime je Eurostat snizio dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. U drugom su tromjesečju aktivnosti porasle 2,1 posto.

Snižena je i procjena rasta BDP-a eurozone u trećem tromjesečju, za 0,1 postotni bod, na 1,6 posto. U prethodnom su tromjesečju aktivnosti porasle 2,2 posto.

Posustala ulaganja kompanija, pad izvoza

Ulaganja kompanija naglo su posustala u trećem tromjesečju, uz tromjesečnu stopu rasta u EU i eurozoni od samo 0,2 posto. U drugom su tromjesečju uvećana za 1,2 posto u EU, te za 1,5 posto u eurozoni.

Oslabio je i izvoz, čiji je rast u EU u trećem tromjesečju usporio na 0,3 posto, nakon 0,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

U eurozoni je izvoz gotovo stagnirao na tromjesečnoj razini nakon 1,0-postotnog povećanja u prethodna tri mjeseca.

Usporio je i uvoz, uz tromjesečnu stopu rasta od samo 0,3 posto u EU, u odnosu na 1,0-postotno povećanje u prethodna tri mjeseca.

U eurozoni je porastao za 0,5 posto, više nego upola slabije nego u prethodnom tromjesečju.

Potrošnja kućanstava porasla je u EU u trećem tromjesečju 0,3 posto, istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju.

U eurozoni je usporila na 0,1 posto, s 0,2 posto u prethodna tri mjeseca.

Malta s najvećom stopom rasta, Hrvatska s dvostrukom višom stopom rasta od prosjeka EU

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najvišu je stopu rasta BDP-a u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila Malta, od 3,6 posto.

Slijede Rumunjska s 1,9 posto, te Latvija i Poljska s po 1,7 posto.

Hrvatska je sa stopom rasta gospodarskih aktivnosti u trećem tromjesečju od 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca izjednačena sa Češkom, Španjolskom i Velikom Britanijom.

U skupini su još Bugarska i Danska sa stopom rasta od 0,7 posto.

Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su u trećem tromjesečju Litva, za 0,3 posto, Njemačka i Švedska, za po 0,2 posto, i Italija, za 0,1 posto.

Malta je prema raspoloživim podacima Eurostata prednjačila i najvećim rastom gospodarskih aktivnosti na godišnjoj razini, za 7,9 posto. Slijede Poljska s 5,7 posto, Latvija s 5,3 posto i Mađarska s 5,2 posto.

U Hrvatskoj su gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju na godišnjoj razini porasle 2,7 posto, a slične stope rasta bilježile su i Španjolska i Finska, od 2,5 posto, te Češka i Austrija, od 2,4 posto.

Najnižu je stopu rasta na godišnjoj razini prema raspoloživim podacima Eurostata bilježila Italija, od 0,7 posto.

Sporiji tempo zapošljavanja u EU i eurozoni

Eurostat je u aktualno izvješće o BDP-u prvi puta uključio i procjene zaposlenosti, koje će ubuduće objavljivati 65 do 75 dana nakon kraja tromjesečja.

Prema procjenama europskih statističara, baziranim na sezonski prilagođenim podacima, broj zaposlenih u EU i eurozoni u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je zabilježio dvostruko snažniji rast.

Time je statistički ured potvrdio važeće procjene.

Na godišnjoj je razini broj zaposlenih u EU uvećan za 1,2 posto, nakon 1,3-postotnog povećanja u prethodnom tromjesečju, što je također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.

U eurozoni je porastao 1,3 posto, u odnosu na 1,5-postotno povećanje u razdoblju od travnja do lipnja.

Na temelju sezonski prilagođenih podataka u europskom statističkom uredu procjenjuju da je u trećem tromjesečju u EU i eurozoni zaposleno bilo najviše građana otkada su počeli pratiti te podatke - 239,3 milijuna u EU, od čega njih 158,3 milijuna u eurozoni.

U odnosu na najnižu razinu u razdoblju nakon financijske krize u 2013. godini njihov je broj uvećan za 15,2 milijuna u EU, odnosno za 9,6 milijuna u eurozoni.

Hrvatska među zemljama EU-a s padom zaposlenosti

Hrvatska se svrstala među zemlje s padom broja zaposlenih na tromjesečnoj razini, za 0,2 posto. Isto postotno smanjenje broja zaposlenih bilježila je i Poljska.

Najviše je smanjen broj zaposlenih u Estoniji, za 0,8 posto a slijede Bugarska i Italija s padom za 0,3 posto.

Manji broj zaposlenih bilježila je još Rumunjska, za 0,1 posto, pokazuju raspoloživi podaci Eurostata.

Najviše je pak u trećem tromjesečju porastao broj zaposlenih na Malti, na 0,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te na Cipru i u Litvi, za po 0,8 posto. Slijedi Slovenija s 0,7 posto.

Malta je bilježila najveći rast broja zaposleniih i na godišnjoj razini, za 4,9 posto.

U Hrvatskoj je njihov broj u trećem tromjesečju gotovo stagnirao, uz godišnju stopu rasta od samo 0,3 posto. U drugom je tromjesečju uvećan 2,3 posto, prema podacima Eurostata.

Identično skromno povećanje broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježila je i Italija. Broj zaposlenih gotovo je stagnirao i u Rumunjskoj, koja je bilježila stopu rasta od samo 0,2 posto.

Slabiji je rezultat bilježila tek Bugarska u kojoj je broj zaposlenih u trećem tromjesečju smanjen za 0,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.