Tisuće milijardi dolara vrijednosti izbrisano iz dionica, velike oscilacije na tržištu obveznica, valuta i roba te kolaps nekoliko kripto carstava - 2022. je bila možda najturbulentnija godina koju su ulagači do sada vidjeli.

Zbrajanje konačnih brojeva je korisno, ali ne može ni blizu ispričati cijelu priču, navodi se u tekstu Reutersa o obilježjima ove godine na svjetskim financijskim tržištima.

Svjetske su dionice izgubile na vrijednosti oko 14.000 milijardi dolara, po čemu bi ovo mogla biti druga najgora godina u povijesti, a bilo je i gotovo 300 povećanja kamatnih stopa, što je oscilacije na financijskim tržištima učinilo nevjerojatnim.

Glavni su pokretači bili rat u Ukrajini, u kombinaciji s neobuzdanom inflacijom, dok su se gospodarstva u svijetu probijala da izađu iz pandemije, a Kina je njome ostala okovana.

Američke i njemačke obveznice, referentne vrijednosti globalnih tržišta zaduživanja i tradicionalne imovine u teškim vremenima, izgubile su 16, odnosno 24 posto izračunato u dolarima.

Jeffery Gundlach iz tvrtke DoubleLine Capital, prozvan ′kraljem obveznica′ na tržištima, kaže da su uvjeti u pojedinim fazama bili toliko loši da je njegovom timu danima bilo gotovo nemoguće trgovati.

"Došlo je do štrajka kupaca. Razumljivo, jer su cijene sve donedavno samo padale", kazao je.

Drama je započela čim je postalo jasno da covid neće ponovno zatvoriti globalnu ekonomiju, a najutjecajnija središnja banka na svijetu, američki Fed, bila je ozbiljna u vezi s povećanjem kamatnih stopa.

Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su s manje od 1,5 na 1,8 posto, što je samo u siječnju srušilo MSCI-jev indeks svjetskih dionica za 5 posto.

Taj prinos sada iznosi 3,68 posto, dionice su pale 20 posto, dok su cijene nafte porasle 80 posto prije nego što su oštro pale.

Fed je povećao ključne kamatne stope za ukupno 400 baznih bodova, a Europska središnja banka za rekordnih 250 baznih bodova, unatoč tome što je prošle godine u ovo doba poručila da je malo vjerojatno da će ih dizati.

Na tržištima u razvoju, turska inflacija i problemi monetarne politike koštali su liru dodatnih 28 posto, ali njezino tržište dionica ima najbolje rezultate na svijetu.

Teško pritisnut Egipat devalvirao je svoju valutu više od 36 posto. Cedi u Gani srušio se 60 posto, kao i rupija u Šri Lanki.

Premda je znatno niža od najviših vrijednosti u lipnju, ruska rublja je još uvijek druga svjetska valuta s najboljim rezultatima u ovoj godini, zahvaljujući državnoj kontroli kapitala. U početku je tonula nakon invazije na Ukrajinu.

"Ako me pitate što će se dogoditi sljedeće godine, stvarno vam ne bih mogao reći", rekao je Robert Alster, glavni direktor za investicije u tvrtki Close Brothers Asset Management, koji je, kao i mnogi, kao obilježje godine naveo i pad funte te tržišta britanskih obveznica u vrijeme dok je vlada Liz Truss predlagala povećanu državnu potrošnju bez definiranih izvora financiranja.

Desetogodišnji prinosi na britanske obveznice skočili su za više od 100 baznih bodova, a funta je izgubila 9 posto u nekoliko dana, što se rijetko viđa na velikim tržištima.

Naglo povećanja kamatnih stopa izbrisalo je, pak, oko 3,6 tisuća milijardi dolara vrijednost dionica tehnoloških divova. Dionice Facebooka i Tesle izgubile su više od 60 posto, dok su cijene dionica Alphabeta i Amazona pale za 40 posto, odnosno 50 posto.

Kineske dionice su tek pri kraju godine ublažile gubitke, zahvaljujući naznakama da su dani njihove strategije nulte tolerancije protiv covida odbrojani, ali su još uvijek u padu za 25 posto u ovoj godini.

Riječju, najviša inflacija u nekoliko posljednjih desetljeća i agresivno povećanje kamatnih stopa središnjih banaka u svijetu uzdrmali su ove godine svjetska financijska tržišta na dosad nezapamćeni način. A ulagači na svjetskim tržištima dugo će pamtiti ovu godinu - po lošem.