Agencija Fitch Ratings potvrdila je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na ′BB′ i ′BB+′ rejting u domaćoj valuti, zadržavši negativne izglede, kao što je to prije dva tjedna učinila i agencija Standard & Poor′s.

U obrazloženju odluke Fitch navodi da rejting odražava ravnotežu između, s jedne strane, visokog javnog i vanjskog duga, velikog fiskalnog deficita i slabog rasta, a s druge strane, prilično povoljnih strukturnih značajki.

Bruto dug opće države dosegnuo je u 2015. godini 89 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), znatno iznad prosječnih 43,6 posto u drugim zemljama s ′BB′ rejtingom, a Fitch očekuje daljnji rast tog duga i njegov vrhunac u 2017. od 92,4 posto.

Bruto i čisti vanjski dug dosegnuli su u 2015. godini 110, odnosno 55,3 posto BDP-a, procjenjuje agencija.

Međutim, strukturne značajke, uključujući dohodak po stanovniku, razvoj ljudskih potencijala i pokazatelje upravljanja, znatno su iznad prosjeka u usporedivim zemljama.

Optimistični planovi Vlade o smanjenju deficita

Nova koalicijska Vlada sastavljena od HDZ-a i nove proreformske stranke MOST najavila je smanjenje javnog duga i reforme koje bi trebale ukloniti mnoge strukturne zapreke rastu, a koje je identificirala Europska komisija.

"Međutim, postoje sumnje u mogućnosti Vlade da postigne te ciljeve i u jedinstvo te koalicije. Dodatno, novi tehnokratski premijer Tihomir Orešković nema iskustva u hrvatskoj politici", navodi Fitch.

Agencija procjenjuje da je deficit opće države u 2015. smanjen na 5,0 posto BDP-a, s 5,6 posto u 2014. godini, ponajviše zahvaljujući snažnijem rastu prihoda na temelju oporavka gospodarstva. Veliki je stupanj nesigurnosti, poručuje Fitch, u vezi fiskalnih procjena za 2016.-2017. godinu, s obzirom na dolazak nove Vlade.

Trenutačno nema cjelokupnog proračuna za 2016. godinu, a njegov bi prijedlog trebao biti predstavljen u parlamentu do kraja ožujka. Prema posljednjem programu konvergencije iz travnja 2015. godine, Vlada se obvezala na korekciju prekomjernog deficita ispod 3 posto BDP-a do 2017.

"Nova je Vlada objavila planove o smanjenju udjela deficita za 1,5 postotnih bodova ove godine, no to se čini optimističnim. Fitchov je osnovni scenarij da će se fiskalni deficit smanjiti u 2016. na 4,5 posto BDP-a, a u 2017. na 4 posto", poručuje agencija.

U 2016. BDP bi mogao porasti 1,4 posto

Fitch procjenjuje da je u 2015. godini gospodarstvo poraslo 1,7 posto, nakon šest godina recesije. Rast je potaknut snažnom turističkom sezonom i povećanjem realnog čistog dohotka, zahvaljujući smanjenju poreza na dohodak i niskim cijenama nafte.

Fitch procjenjuje da će ove godine gospodarstvo porasti za 1,4 posto, a u 2017. za 1,8 posto, pri čemu bi turizam trebao ostati važan pokretač rasta, zahvaljujući povećanim političkim i sigurnosnim rizicima na mnogim konkurentskim tržištima.

Cijene nafte ostat će niske, što će poticati rast realnog dohotka, a tržište rada trebalo bi se i dalje oporavljati. Međutim, visoka razina korporativnog duga, veća od 100 posto BDP-a, sprječava oporavak rasta investicija i ometa preusmjeravanje sredstava u produktivnije dijelove gospodarstva, upozorava Fitch.

Agencija procjenjuje da je u 2015. višak na tekućem računu porastao na 4,3 posto BDP-a, s 0,7 posto godinu dana ranije. Rast viška posljedica je utjecaja konverzije kredita u švicarskim francima u eurske, a tome je pridonio i rast viška u uslužnom sektoru zahvaljujući snažnoj turističkoj sezoni. Fitch procjenjuje da će u 2016. godini višak na tekućem računu iznositi 2,3 posto BDP-a.

Konverzija kredita u ′švicarcima′ u eurske izazvala je gubitke bankarskog sektora od oko 8 milijardi kuna, no taj utjecaj je ublažen zahvaljujući znatnim kapitalnim temeljima. Konverzija bi, smatra Fitch, mogla spriječiti daljnje gubitke na kreditnim portfeljima. Na kraju trećeg tromjesečja 2015. nenaplativi zajmovi iznosili su 17,1 posto ukupnih kredita.

Tečaj je u 2015. godini bio vrlo stabilan, pa je kuna u cijeloj godini aprecirala prema euru za 0,3 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) nastoji ograničiti oscilacije tečaja kune prema euru, s obzirom na visoku razinu eurizacije gospodarstva i ima adekvatne rezerve za to, navodi Fitch.

Pozitivni i negativni rizici

Fitch navodi da ′negativni′ izgledi odražavaju rizike koji bi mogli dovesti do smanjenja kreditnog rejting, a to je daljnja eskalacija udjela javnog duga u BDP-u, bez obzira da li zbog proračunskog podbačaja, rasta troškova financiranja ili slabijeg rasta BDP-a.

S druge strane, Fitch bi mogao povećati izglede na ′stabilne′, ako će napredak u fiskalnoj konsolidaciji voditi većem povjerenju da će se odnos javnog duga i BDP-a stabilizirati u srednjoročnom razdoblju.

Do povećanja izgleda došlo bi i ako ojačaju izgledi za rast gospodarstva i povećanje konkurentnosti, posebice kroz provođenje strukturnih reformi.

Fitch još navodi da stabilnost monetarne i tečajne politike ostaje netaknuta, što minimalizira rizike za javni, korporativni i sektor kućanstva, koji su svi visoko eurizirani.

Hrvatski ′BB′ rejting u stranoj valuti kod Fitcha dva je stupnja ispod investicijske razine. Agencija S&P drži isti rejting Hrvatske, kao i negativne izglede, dok Moody′s drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, na ′Ba1′, također s negativnim izgledima.