Fitch predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini. To se, poručuje agencija, zahvaljuje predanosti ciljevima potrošnje, smanjenju troškova kamata i snažnom rastu prihoda.

Daljnji pad javnog duga

Fitch u 2019. godini očekuje uravnoteženi proračun, dok hrvatska Vlada planira deficit od 0,4 posto u svom planu konvergencije. Navodi da poruke ministara sugeriraju vjerojatno smanjenje PDV-a, poreza na osobni dohodak ili socijalnih doprinosa u 2019., što je već uključeno u plan konvergencije.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine pasti na 73,9, a do kraja 2019. na 71 posto.

Otpornost na krizu u Agrokoru

Fitch, nadalje, navodi da su se hrvatsko gospodarstvo i bankarski sektor pokazali otpornima na financijske probleme u Agrokoru, najvećoj hrvatskoj kompaniji, koja je stavljena pod izvanrednu upravu u travnju 2017., premda još ostaju rizici od pritiska na dolje.

Nagodbu o restrukturiranju Agrokorova duga odobrilo je otprilike 80 posto vjerovnika, navodi agencija, kao i to da su bankarski profiti pogođeni rezervacijama zbog izloženosti Agrokoru, no sektor je ostao profitabilan.

Udio loših kredita pao je na 11,4 posto krajem ožujka, s vrhunca od 17,3 posto krajem 2017., zahvaljujući gospodarskom oporavku i prodaji loših kredita, navodi Fitch.

Agencija podsjeća da je slučaj Agrokor stvorio političke probleme, pa je u svibnju potpredsjednica Vlade Martina Dalić podnijela ostavku zbog sumnji u sukob interesa u vezi pisanja ′Lex Agrokora′ i planove restrukturiranja duga.

Koalicijska Vlada predvođena HDZ-om pokazala se otporna od srpnja 2017. godine, unatoč tankoj parlamentarnoj većini od 77 od 151 zastupnika, no strukturne reforme mogle bi biti izazovne i promjene u njezinoj kompoziciji ne mogu se isključiti, smatraju u Fitchu.

Očekuje se rast BDP-a u ovoj godini od 2,6 posto

Fitch navodi da je na kraju 2017. i početku 2018. godine rast gospodarstva, prema sezonski prilagođenim podacima, oštro usporio. To je posljedica usporavanja rasta u EU, visoke baze od početka 2017., Agrokora i slabih javnih investicija.

Međutim, navodi agencija, osobna potrošnja i rast investicija ostaju snažni, a posljednji podaci ukazuju na oporavak u drugom tromjesečju 2018.

Fitch u 2018. očekuje stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,6 posto, a u 2019. od 2,5 posto, zahvaljujući snažnom turizmu, rastu realnih plaća, smanjenju poreza, popustljivoj monetarnoj politici i povećanom izvršenju EU projekta.

Što se viška na tekućem računu tiče, analitičari Fitcha očekuju da će se u razdoblju od 2018. do 2020. godine u prosjeku kretati oko 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., zahvaljujući, među ostalim, nastavku rekordnih turističkih rezultata.

Uz to, Fitch očekuje da će se nastaviti stabilnost monetarne i tečajne politike, čime se minimaliziraju rizici po kućanstva, korporativne i državne bilance, koje su visoko eurizirane.

Agencija navodi i to da je Vlada prihvatila strategiju uvođenja eura. Premda nema službenih rokova, premijer Andrej Plenković poručio je da se nada da će Hrvatska ući u europski tečajni mehanizam (ERM II) do 2020., što bi, poručuje Fitch, značilo ulazak u eurozonu u 2023., ako se ispune svi kriteriji i ako se članice eurozone slože.

Mogućnosti povećanja i smanjenja ocjene rejtinga

Fitch navodi i to da bi do povećanja ocjene kreditnog rejtinga moglo doći u slučaju daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, jačanja izgleda za rast gospodarstva i konkurentnosti, te daljnjeg smanjenja vanjske zaduženosti i izloženosti šokovima.

S druge strane, izgledi za rejting mogli bi biti spušteni s pozitivnih na stabilne u slučaju da se ne uspije smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, da oslabe izgledi za gospodarski rast te dođe do makroekonomskih neravnoteža.

U posljednjih godinu dana sve tri najvažnije svjetske agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske.

Tako sada Fitch i Standard&Poor′s drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody′s dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada drži izglede pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.