U Hrvatskoj vlada apsurd, upozorili su sudionici panela na petoj Međunarodnoj konferenciji fondovske industrije u Splitu. Financijski sektor, a prvenstveno je riječ o bankama, izuzetno je likvidan dok realni sektor to nije, što je dovelo do vječno pitanja zašto banke ne smanjuju kamatne stope i ne kreditiraju gospodarstvo. Odgovor je jednostavan, rečeno je na panelu: banke radije kupuju državne obveznice po kamati od šest ili sedam posto uz minimalan rizik, nego da kreditiraju gospodarstvenike po možda nižoj kamati, a rizik je znatno viši. "Krajem 2008. bili smo suočeni sa velikom nelikvidnošću, što su pokazala i tadašnja kretanja na međubankarskom tržištu gdje su stope bile više od 30 posto. Država je tada uspjela otvoriti priljev novca, što je dovelo do likvidnosti. Nerazmjer postoji, zato smo i krenuli s modelima A, B,i C", objasnio je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić.

Visoke kamate, ulaganje u državne obveznice i "stavljanje" novca u prekonoćne depozite HNB-a, umjesto plasmana tih sredstava, problemi su koji oporbene stranke , kako kažu, žele riješiti. Visoki profiti bankarskog sektora trn su u oku mnogima. "Ako se promatraju industrijske grane u Hrvatskoj, njih 17 od 21 ostvaruje dodane vrijednosti od 7000 kuna po zaposleniku. S druge strane, bankarski sektor znatno odskače i bilježi profite na razini država Europe. Ne može jedan sektor toliko odskakati dok ostali nisu ni blizu europskog prosjeka", kazao je ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.

Banke poput okruženja
"Banke se ponašaju pragmatično i u skladu sa svojom poslovnom politikom. Pitanje je što je s Vladom. Mi smo u jadnoj situaciji pa tražimo dežurnog krivca. Bankarski sektor je takav kakvo je okruženje. Ako država daje obveznice po sedam posto, zašto bi banka dala kredit poduzetniku po pet", pita se Dragan Kovačević, strateg HNS-a. Pored vječnog pitanja banaka i njihova poslovanja, na panelu se govorilo i o tome kako stabilizirati javne financije, dovesti nove investitore i koja je uopće ekonomska budućnost. Problemi poput konkurentnosti Hrvatske na svjetskim tržištima, visokih poreznih opterećenja na bruto plaći zaposlenika, mirovinska reforma, složili su se sugovornici, problemi su koji se moraju riješiti. No okruženje, kako je kazao Marić, nije povoljno za Hrvatsku. "Pomanjkanje kapitala za investicije o kojemu se govori dolazi iz globalnih okvira. Hrvatska mora konkurirati drugim tržištima. Regija i Europa ne stoje dobro jer je kriza zahvatila države što stvara velike neizvjesnosti", kaže Marić.

Borba za privatne ulagače
"Očekujemo i borbu za privatne ulagače. Država neće imati puno prostora za ulaganje. Treba otvoriti vrata privatnom sektoru u kojemu postoji veliki interes za projekte u energetici", istaknuo je Grčić. Nadovezao se Kovačević kazavši kako ulagače jedino zanima koliko će na kojemu projektu zaraditi kako bi privukli investitore. Dodaje kako kukuriku koalicija, između ostaloga, predlaže u svom gospodarskom programu nultu stopu poreza na reinvestiranu dobit. Upozorili su kako zakoni u Hrvatskoj, prvenstveno zakon koji onemogućuje dvostruko oporezivanje, dovodi do situacije da strani vlasnici kada dobiju dividendu taj novac ne ulažu u Hrvatskoj, nego ga vraćaju u domicilnu državu i tamo plaćaju porez na dobit.