Gospodarstvo eurozone poraslo je u prvom tromjesečju, pokazale su u utorak prve procjene europskog statističkog ureda, signaliziravši izlazak zone primjene zajedničke europske valute iz recesije.

U razdoblju od siječnja do ožujka gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada se, prema revidiranim Eurostatovim podacima, bila smanjila za 0,1 posto.

I u razdoblju od srpnja do rujna BDP eurozone bio se smanjio za 0,1 posto, što znači da revidirani podaci za kraj 2023. pokazuju recesiju u drugoj polovini prošle godine.

Tehnička recesija označava pad aktivnosti na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom.

Gospodarstvo EU-a pratilo je na početku godine tempo rasta eurozone, uz procijenjenu stopu rasta od 0,3 posto, nakon stagnacije u razdoblju od listopada do prosinca.

Eurostat napominje da procjene temelji na podacima 18 članica koje obuhvaćaju 95 posto BDP-a eurozone odnosno 94 posto BDP-a Unije. Tablice u izvješću navode podatke 13 članica.

Skupina zemalja čiji podaci nisu navedeni u izvješću obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku, Estoniju, Grčku, Cipar, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Finsku.

Skok u Irskoj

Među zemljama čiji su podaci navedeni u izvješću najsnažnije je u prvom tromjesečju porasla aktivnost u Irskoj, za 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Slijede Latvija, Litva i Mađarska gdje je uvećana za 0,8 posto.

Najnižu stopu rasta, od 0,2 posto, bilježile su Njemačka, Francuska i Austrija. Slijede Belgija i Italija koje su pratile prosjek eurozone.

Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila je na početku godine samo Švedska, za 0,1 posto.

Skromni oporavak

U odnosu na početak prošle godine gospodarstvo eurozone poraslo je u prvom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,4 posto, izračunali su u Eurostatu.

U razdoblju od listopada do prosinca bilo je poraslo za 0,1 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka ožujka.

U EU aktivnost je na početku godine uvećana za 0,5 posto, procijenili su statističari. Na kraju 2023. bila je porasla za 0,2 posto.

Litva na čelu

Na godišnjoj razini najsnažnije je na početku godine poraslo gospodarstvo Litve, za 2,9 posto. Granicu od dva posto premašila je i Španjolska rastom aktivnosti za 2,4 posto.

Blizu je i Mađarska sa stopom rasta od 1,7 posto.

Pad aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje zabilježile su Irska, Austrija, Švedska i Njemačka. Najoštrije je smanjena aktivnost u Irskoj, za 4,9 posto.

Slijede Austrija i Švedska gdje je pala za 1,3 odnosno za 1,1 posto. Njemačka je balansirala na rubu stagnacije stopom pada aktivnosti za 0,2 posto u odnosu na početak 2023.