Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU naglo je pala ožujku, a u Hrvatskoj porasla je najsnažnije od početka 2022. godine, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u ožujku prema sezonski prilagođenim podacima za 4,1 posto u odnosu na veljaču kada je uvećana 1,5 posto, objavio je Eurostat.

U EU smanjena je za 3,6 posto, nakon 1,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Pad je u EU najveći od početka pandemije. Eurozona je pak veći pad zabilježila u prošlogodišnjem srpnju kada je proizvodnja potonula za 4,5 posto.

Najviše je na oba područja u travnju pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 15,4 posto u eurozoni i za 12,9 posto u EU.

Smanjena je i proizvodnja energeije, za 0,9 posto u eurzoni i za jedan posto u EU.

Pojačanim su tempom radile samo tvornice proizvođača trajnih potrošačkih dobara, koji su u eurozoni povećali proizvodnju za 2,8 posto i za dva posto u EU.

Hrvatska uz bok Španjolskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u ožujku na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 26,3 posto.

Slijede Švedska i Njemačka s padom proizvodnje od 3,9 odnosno 3,1 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku prema sezonski prilagođenim podacima porasla 1,3 posto u odnosu na veljaču kada je uvećana za 0,7 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Stopa rasta u ožujku najviša je od siječnja prošle godine.

Najbliži postotni rast bilježila je Španjolska, s 1,4 posto.

Najviše je pak porasla proizvodnja u Finskoj, za tri posto.

Slijedi Slovenija s 2,3 posto, te Češka i Slovačka s 1,7 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Pad proizvodnje energije

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala je u ožujku za 1,4 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU, za razliku od veljače kada je porasla za dva odnosno za 2,1 posto.

Najviše je na oba područja pala proizvodnja energije, za 6,1 posto u eurozoni i 9,1 posto u EU.

Na području primjene zajedničke europske valute smanjena je i proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,1 posto, dok je u EU porasla za skromnih 0,4 posto.

Na oba je područja rast zabilježen samo u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 6,8 posto u eurozoni i za 7,1 posto u EU.

Oštar pad u Irskoj

Među zemljama EU-a najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je Irska, za 26,1 posto.

Slijede Litva i Estonija s padom proizvodnje od 16,6 odnosno 12,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 0,7 posto, nakon 1,6-postotnog smanjenja u veljači.

Najveći rast proizvodnje bilježila je Malta, za 12,5 posto. Slijede Danska i Španjolska gdje je porasla za 8,9 odnosno za 5,6 posto.