Industrijska proizvodnja u EU neznatno je porasla u siječnju, a u eurozoni je stagnirala, nakon snažnog rasta na kraju 2021. godine, pokazale su u utorak procjene europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u siječnju 0,4 posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim podacima uvećana jedan posto.

U eurozoni proizvodnja je stagnirala nakon revidiranog, 1,3-postotnog rasta u zadnjem mjesecu 2021.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri posto u EU-u, te za 3,1 posto u eurozoni.

Oporavak sektora kapitalnih dobara s kraja 2021. prekinut je pak na početku nove godine, uz pad proizvodnje u EU za 1,9 posto, te za 2,4 posto u eurozoni.

Proizvodnja intermedijarnih dobara bila je gotovo nepromijenjena, a proizvodnja energije blago je pala, za 0,4 posto u EU, te za 0,3 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Latviju

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je skok industrijske proizvodnje u siječnju na mjesečnoj razini bilježila Austrija, za 6,2 posto.

Slijede Češka i Poljska s rastom proizvodnje za 3,1 odnosno tri posto.

U Hrvatskoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u siječnju za 0,5 posto u odnosu na zadnji prošlogodišnji mjesec kada je bila porasla dva posto. Blizu je i Latvija s padom proizvodnje u siječnju za 0,6 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje imala je Estonija, od 6,1 posto.

Slijede Portugal i Grčka s padom proizvodnje za pet odnosno 4,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Zastoj na početku godine

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u prvom mjesecu ove godine porasla 0,4 posto, nakon prosinačkog revidiranog rasta od 2,8 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

U eurozoni smanjena je za 1,3 posto, nakon 2-postotnog rasta u prosincu 2021., pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Najsnažnije je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 7,6 posto u EU, te za sedam posto u eurozoni.

Izrazitije je u EU porasla i proizvodnja energije, za 5,2 posto. U eurozoni rast je bio znatno skromniji i iznosio je 1,4 posto.

Proizvodnja kapitalnih dobara snažno je pak pala na oba područja, za 7,1 posto u EU-u, te za 8,4 posto u eurozoni.

Skok u Litvi

Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Litva, za 24,7 posto.

Slijede Austrija i Poljska s rastom od 17,3 odnosno 16,6 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u siječnju porasla 3,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom. U prosincu bila je porasla šest posto.

Daleko najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju Irska, za 20 posto.

Slijede Portugal i Malta s padom proizvodnje od 4,2 odnosno 3,8 posto.