Trend se pojavio kada su neki od najvećih europskih zajmodavaca izvijestili o profitabilnom početku godine, no istovremeno traje fenomen ′bank walk′ - spor, ali značajan odljev gotovine klijenata.

Banke nisu gubile vrijeme kad su se kamatne stope prošle godine prenule iz gotovo 15-godišnjeg sna te su odmah počele naplaćivati više za zajmove, no većina je odugovlačila s povećanjem kamata na depozite milijunima svojih klijenata.

Time se mnogim velikim bankama dobit povećala iznad očekivanja mnogih analitičara, što je štediše učinilo nezadovoljnim, otvarajući tako nova pitanja o dugoročnoj stabilnosti sektora.

Istovremeno, fondovi koji prikupljaju male ušteđevine građana i ulažu ih na tržište novca, pokazali su se popularnima među štedišama koji traže veće povrate na svoj novac u uvjetima visoke inflacije.

U zadnje vrijeme, povrati u tim fondovima neznatno su nadmašivali kamatne stope na bankovne depozite.

U Velikoj Britaniji su klijenti NatWesta povukli 11,1 milijardu funti u prva tri mjeseca ove godine. Depoziti HSBC-a isključujući jednokratne priljeve pali su za 10 milijardi dolara, na 1,6 bilijuna dolara, dok su Barclays i Lloyds Banking Group zabilježili pad depozita od pet milijardi odnosno 2,2 milijarde funti.

U Njemačkoj su podaci Bundesbanke pokazali da su depoziti kućanstava pali za gotovo osam posto u odnosu na godinu ranije. Deutsche Bank, najveća banka u toj zemlji, djelomično je pripisala vlastiti pad od 4,7 posto u prvom tromjesečju strahovima od širenja bankovne krize koja je započela u SAD-u i Švicarskoj.

Glavni financijski direktor Deutsche Banka James von Moltke zaključio je, međutim, da je veća konkurencija među "nekim cjenovno osjetljivim depozitima koji su povučeni iz banke" i nekim klijentima koji su se prebacili na alternative s višim prinosima poput fondova tržišta novca, također odigrali ulogu.

Francuski BNP Paribas također je izvijestio o skromnom padu depozita u prvom tromjesečju, dok je španjolski Santander jedini europski "teškaš" koji je izvijestio o rastu od šest posto u istom razdoblju.

Neki zakonodavci kritizirali su banke zbog neusklađenosti između onoga što naplaćuju zajmoprimcima i kamatnih stopa koje se nude štedišama.