Mnogi su sudionici na tržištu očekivali eksploziju cijene zlata zbog panike i turbulentnih događaja prošle godine, a na kraju su ostali razočarani performansama. Međutim, zlato je s rastom od oko 7 posto ostalo jedno od rijetkih ulaganja s prinosom, stoji u analizi Erste banke.
Zlato je u eurima raslo još boljih 8 posto, a novi povijesni rekord cijene dosegnut je u eurima, funtama, kanadskim dolarima, južnoafričkim randima, ruskim rubljama, indijskim rupijama i mnogim drugim svjetskim valutama.

Zlato je dugo predstavljalo način osiguravanja portfelja od inflacije, ali ulagači su odnedavno također počeli zlatu pridavati monetarnu ulogu koju je ono imalo tisućama godina. Zlato je globalno prihvaćeno sredstvo razmjene koje osigurava kupovnu moć, a time i vrijednost, na duža vremenska razdoblja. Zbog svoje prirodne oskudnosti sadržava sve osnovne elemente valute. Uslijed financijske krize središnje su banke postale sve naklonjenije žutom metalu. Samo postojanje zlatnih rezervi stvara povjerenje, tvrde u ersteu..

Snažna ekspanzivna politika koju slijede središnje banke – i posljedično stvaranje novca na najvišim razinama u povijesti – kao i masovna ekspanzija državnog duga širom svijeta mogli bi učiniti inflaciju doslovno najvećim problemom u sljedećim godinama. Zajedno s gotovo globalnom beskamatnom politikom i rastućim kritikama na račun američkog dolara kao valute globalnih rezervi, takva situacija nudi savršenu osnovu za daljnji rast cijene zlata.

„I dalje vidimo izvanredan omjer rizika i povrata na ulaganja u zlato. Trenutnu konsolidaciju smatramo dobrom prilikom za kupnju te očekujemo veće cijene zlata i srednjoročno i dugoročno. čuvena granica od 1.000 USD-a po unci trebala bi biti vjerojatno premašena u 2009. godini – naša prva ciljana cijena je 1.300 USD-a“, pojašnjava Ronald Stöferle, analitičar međunarodnih dionica u Erste Grupi.

Nakon što se podignu monetarne brane i brzina novca ponovo poraste, možemo očekivati bijeg u realnu imovinu u uvjetima inflacije. Roba će općenito profitirati od takvog scenarija, naročito nafta i zlato.

„Zbog toga i dalje preporučujemo zlato kao komponentu dodjele sredstava imunu na paniku i kao dugoročno uputan način zaštite kupovne moći”, dodaje Stöferle.

Na osnovu pozitivnih rezultata u 2008. godini, očekuje se da će povjerenje u žuti metal ponovo ojačati.

Tijekom 1970-ih godina bilo je nepisano pravilo da najmanje petinu imovine treba uložiti u zlato. 1980. zlato i dionice rudnika zlata činili su 26% svjetske financijske imovine, dok je danas taj postotak samo 0,6%. čak i uz cijenu od 5.000 USD-a po unci, samo bi 3% bilo uloženo u zlato. Stručnjaci za zlato u Erste Grupi trenutno preporučuju ulaganje 5% do 10% imovine u ovaj plemeniti metal.

„Više nego ikada, smatramo da cijena zlata ima dugoročni trend rasta te vjerujemo da smo do sada imali priliku vidjeti samo pola od punog zamaha – najintenzivnija faza tek slijedi. Ciklusi robe i plemenitih metala uglavnom traju jako dugo, barem 15 do 20 godina. S obzirom da je najnoviji trend rasta pokrenuttek 2001. to znači da smo tek na polovici ciklusa. Stoga se naša ciljana cijena od 2.300 USD-a na kraju ciklusa čini izglednijom nego ikad“, zaključak je analitičara Erste Grupe o izgledima cijene zlata.