Razgovori Vlade i MOL-a oko Ine te konkurencija na tržištu električne energije na kojem su novi igrači izišli s povoljnijim ponudama za kućanstva, nakon čega je uslijedilo i HEP-ovo sniženje cijena, ponajviše su obilježili hrvatsko energetsko tržište u ovoj godini.

Dva najveća dioničara Ine - hrvatska Vlada, koja ima 44,84 posto dionica Ine, i MOL, koji ima 49,08 posto, službene su pregovore o Ini započeli sredinom rujna. U ovoj su godini održana dva sastanka pregovaračkih timova, no dogovora nema, a MOL 'prijeti' prodajom svojih dionica te pokretanjem arbitraže, dok iz hrvatske Vlade poručuju da će znati zaštititi hrvatske interese.

Pregovori, čiji se treći krug najavljuje za sredinu siječnja, odvijaju se i u sjeni nepravomoćne presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, kojom je u studenom prošle godine proglašen krivim za primanje mita od MOL-a 2008. godine kako bi zauzvrat toj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. Hrvatsko državno odvjetništvo i USKOK smatraju da je u tome ključnu ulogu odigrao predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi, koji se nije odazivao pozivima za svjedočenje pa je stoga za njim početkom listopada raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog.

Prvi sastanak - usuglasili teme; drugi - razmimoilaženja
Vlada je, nezadovoljna upravljanjem u Ini i njenim rezultatima u proizvodnji, preradi, maloprodaji te financijskim rezultatima, početkom kolovoza utvrdila okvir za pregovore s MOL-om i imenovala svoj pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i članom Mladenom Pejnovićem, ravnateljem Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

Prvi je sastanak održan 18. rujna, a nakon njega je rečeno kako su dvije strane usuglasile tijek i način odvijanja pregovora te je načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno. Dogovoreno je da će pregovorima biti obuhvaćena budućnost korporativnog upravljanja, kontrole troškova, investicija i raspodjela dobiti, istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabave i prerada nafte i proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje naftnih derivata te plinsko poslovanje.

Početkom listopada je pak protiv predsjednika uprave MOL-a Hernadija raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski uhidbeni nalog. Na to su iz MOL-a reagirali ocjenom da hrvatske vlasti krše zakon Europske unije te najavom da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima, dok je mađarska vlada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica.

Drugi krug pregovora održan je 8. studenog, a nakon njega su pregovarači potvrdili da ima dosta otvorenih pitanja i nesuglasica te da će se pregovori nastaviti.

MOL najavio da će, ne bude li dogovora, prodati dionice koje ima u Ini
Nekoliko sati nakon tog sastanka, MOL izlazi s objavom da je ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora za zaključenje takvog dogovora s Vladom RH koji bi vodio ka stvaranju vrijednosti provedbom Inine razvojne strategije, ali i za započinjanje priprema za prodaju MOL-ovog udjela u Ini kako bi se maksimalizirala vrijednost te investicije.

Krajem studenoga MOL je objavio i da je od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova zatražio da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Pregovori i izjave pokazali su da je za hrvatsku stranu najspornije pitanje korporativnog upravljanja. "Kad dogovorimo korporativno upravljanje ostale teme ići će znatno brže. Ako to uspijemo dogovoriti, sve ostale teme koje slijede ići će puno brže", ponovio je više puta šef hrvatskog pregovaračkog tima, ministar Vrdoljak.

U MOL-u pak najspornijim drže pitanja plinskog biznisa, zbog čega je bilo i najava da bi mogli tužiti Hrvatsku i zatražiti najmanje 2 milijarde kuna odštete jer Hrvatska nije ispunila ugovore iz 2009. o preuzimanju plinskog biznisa, a zatim o investicijama, razvoju i maloprodaji te povećanju efikasnosti poslovanja Ine, a uopće ne spominje korporativno upravljanje. "Ako hrvatska Vlada želi vratiti vrijeme i izabrati model u kojem vlada određuje smjer mi nismo spremni asistirati. Nismo spremni na pregovore oko upravljanja kompanijom", izjavio je krajem studenoga Hernadi, potvrđujući kako je MOL spreman prodati svoj udjel u Ini, ako razgovori s hrvatskom Vladom ne urode plodom.

Potaknulo je to pitanja može li hrvatska Vlada iskoristi pravo prvokupa MOL-ovog udjela i ima li novca za to, kao i špekulacije o mogućim kupcima Ine, pri čemu su se spominjale ruske kompanije Rosneft i Gazprom, ali i interes Katarana.

Ministar Vrdoljak najavio je kako će se treći krug pregovora Vlade i MOL-a o održati sredinom siječnja. "Nadam se da ćemo čuti vrlo konkretne stavove kolega iz Mađarske. Mislim da su dva scenarija aktualna - ili ćemo se sve dogovoriti o budućnosti Ine, strategiji, vođenju kompanije i ispunjavanju strateških nacionalnih energetskih interesa, ili ćemo se na pristojan i kulturan, poslovan način razići kako bi neki drugi strateški partner došao u situaciju da s Vladom pregovara", kazao je.

Konkurencija na tržištu električne energije i pad cijena
Elektroenergetsko tržište ove su godine obilježile ponude novih igrača na tržištu te pojeftinjenje struje.

S konkretnom ponudom za kućanstva i male poduzetnike "Jeftina struja" 17. lipnja je izišao slovenski GEN I koji je ponudio smanjenje za najmanje 10 posto u odnosu na cijene HEP-a, a uz besplatan prvi mjesec, njihove su računice pokazivale i mogućnost smanjenja računa za struju u ovoj godini i do 30 posto.

Dan kasnije, 18. lipnja, svoju je ponudu predstavila i njemačka RWE Energija koja je kućanstvima ponudila tri modela s popustima na cijene za isporuku električne energije od 5 posto, 7 posto i 10 posto za prvu godinu, a uz specijalnu online ponudu i dodatni popust od 2 posto na standardni proizvod te 150 kuna bonusa.

Reagirao je i HEP koji je 8. srpnja Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) uputio zahtjev za smanjenje proizvodne komponente cijene struje za kućanstva od 10,7 posto, što je u konačnici bilo sniženje cijene za 6 do 7 posto.

No, kako je za odobrenje tog zahtjeva trebalo čekati da HERA provede javnu raspravu i donese novu Metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge, HEP-ovo je sniženje cijene stupilo na snagu tek 1. listopada.

Na HEP-ovo su sniženje reagirala i ostala dva ponuđača dodatnim sniženjima, a u studenome je HEP predstavio svoj prvi tržišni proizvod HEP Opskrbe za kućanstva - Hepi, koji omogućuje popuste od 4,5 do 5,5 posto u odnosu na univerzalnu uslugu, a za vjernije kupce i do 8,3 posto.

Vlada je pak sredinom listopada odlučila povećati naknadu za obnovljive izvore energije i to za čak sedam puta - s 0,5 lipa po potrošenom kilovatsatu na 3,5 lipe (bez PDV-a). Na taj dio cijene, poručili su opskrbljivači, oni nemaju utjecaja, a u prosjeku je ta Vladina odluka značila i veći račun za struju kućanstvima za oko 10-11 kuna.

Kraj godine donosi i novog takmaca na tržištu električne energijem, HT koji je objavio da od 9. prosinca počinje građanima nuditi električnu energiju i to 5 posto nižu cijenu u odnosu na HEP, a poslovnim korisnicima do 30 posto nižu, kao i da neće naplaćivati fiksnu naknadu za opskrbu strujom.

Investicije - memorandumi i produžetak roka za TE Plomin C
U energetskom sektoru Hrvatska ima nekoliko izuzetno važnih i velikih investicijskih projekata, no ni ova godina za neke od najvećih projekata nije donijela konkretne investitore.

U elektroenergetskom sektoru po vrijednosti investicije od oko 800 milijuna eura izdvaja se projekt Termoelektrane Plomin C, a iako je bilo predviđeno da tri kvalificirana ponuditelja - talijanski Edison, južnokorejski KOSEP i japanski Marubeni, svoje obvezujuće ponude dostave do konca listopada, HEP je na njihovo traženje produžio taj rok za još šest mjeseci, do konca travnja iduće godine.

U plinskom sektoru najčešće spominjani projekti su LNG terminal u Omišlju, na otoku Krku, i Jadransko-jonski plinovod.

Interes za opskrbu plinom LNG terminala iskazuje Katar s čijim je izaslanstvom početkom prosinca potpisan Memorandum o suglasnosti u području energetske tehnologije između hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva energetike i industrije Države Katar.

Hrvatski je ministar gospodarstva sredinom prosinca u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu potpisao s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na projektu Jadransko-jonskog plinovoda. Tim se plinovodom, koji bi se gradio od Splita do albanske Fiere, Hrvatska priključuje projektu izgradnje Transjadranskog plinovoda (TAP).

U jesen ove godine norveška tvrtka Spectrum Geo započela je i snimanje hrvatskog dijela Jadrana 2D tehnikom, što je ministar Vrdoljak ocijenio početkom nove ere u istraživanju nafte i plina u Hrvatskoj. Prema najavama, krajem prvog kvartala iduće godine očekuju se i međunarodni natječaji, a prve bi koncesije mogle biti dodijeljene 2015. godine.

Tri velika energetska projekta u 2014. bi trebala imati potpisane ugovore - istraživanje Jadrana, TE Plomin i TE Osijek, kaže Vrdoljak.