Komisija u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama navodi da domaća potražnja ostaje glavni motor rasta zahvaljujući jačanju investicija i snažnoj potrošnji kućanstava, te da je izvoz ponovno porastao nakon neočekivanog pada u prethodna dva tromjesečja.

"Visokofrekventni indikatori, tržište rada i anketna istraživanja ukazuju da će se rast pogonjen snažnom domaćom potražnjom nastaviti tijekom 2019. godine", navodi Komisija.

U prethodnim, proljetnim prognozama od 7. svibnja, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva za 2,6 posto, a za sljedeću godinu blago usporavanje na 2,5 posto.

Sada je znatno podigla procjene za ovu godinu na 3,1 posto, a za sljedeću usporavanje na 2,7 posto, što je blago povećanje u odnosu na procjene iz svibnja.

Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine raslo za 2,6 posto, nešto niže očekivanog u prvom redu zbog izrazito slabog zadnjeg tromjesječja.

"Ipak, realni BDP skočio je izvan očekivanja u prvom kvartalu 2019. za 1,2 posto na kvartalnoj razini", kaže Komisija.

Potrošnja kućanstava glavni pokretač rasta

Navodi da s rastom plaća i zaposlenosti pri niskoj inflaciji, potrošnja kućanstava ostaje glavne motor rasta u predstojećem razdoblju na koje se prognoza odnosi.

Očekuje se daljnje jačanje investicija tijekom 2019. uz potporu poboljšanog povlačenja europskih fondova i niskih kamatnih stopa. Rast investicija u sljedećoj godini bi se trebao ponešto usporiti, navodi Komisija.

Očekuje se ponovni rast robnoga izvoza 2019. godine, dok se kod izvoza usluga očekuje nastavak ublažavanja budući da ograničenja na strani ponude postaju očitija, a međunarodna konkurencija u turističkom sektoru se intenzivira. Snažni rast konačne potražnje rezultirat će rastom uvoza roba i usluga tijekom ove godine.

"Očekuje se da će doprinos neto izvoza rastu dalje padati tijekom 2019. prije poboljšanja 2020. godine, iako će ostati negativan", dodaje Komisija.

Rast zaposlenosti trebao bi biti umjeren, a očekuje se nastavak pada stope nezaposlenosti prema povijesnoj niskoj razini 2020., ističe Komisija.

Što se tiče inflacije, inflatorni pritisak u prvih pet mjeseci 2018. godine ostao je prigušen zbog negativne inflacije cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda uslijed promjena u primjeni stope PDV-a usvojenoj u rujnu 2018.

S obzirom da nedostatak radne snage postaje očitiji u nekim sektorima, očekuje se ubrzanje rasta plaća. Međutim, smanjenje opće stope PDV-a od siječnja 2020. godine i stagnacija cijena energije trebali bi prigušiti inflaciju. "Inflacija bi trebala ostati prigušena na 0,9 posto u 2019. i 1 posto u 2020. godini", kaže Komisija.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju. Od ljeta prošle godine Komisija se vratila na pretkrizni ritam objavljivanja prognoza tako da dva puta svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze - proljetnu i jesensku - te dvije privremene prognoze - zimsku i ljetnu.