Gospodarstvo Europske unije porast će ove i iduće godine 1,4 posto, procjenjuju u Komisiji, potvrdivši time prognoze iz studenog prošle godine.

U 2019. gospodarstvo EU-a poraslo je 1,5 posto.

Potvrdili su i jesenje procjene za eurozonu, prema kojima bi aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute u ovoj i idućoj godini trebale porasti 1,2 posto, kao i u 2019.

Ravnomjeran rast europskog gospodarstva u iduće dvije godine bit će oslonjen na nastavljeno otvaranje novih radnih mjesta, snažan rast plaća i mješavinu poticajnih mjera, smatraju u Komisiji.

Glavni su motor rasta domaća potražnja i ulaganja, konstatiraju.

"Gospodarske aktivnosti i dalje će poticati osobna potrošnja i ulaganja, posebno u građevinskom sektoru."

Predviđaju i značajno povećanje javnih ulaganja u nizu zemalja EU-a, ponajprije u transport i digitalnu infrastrukturu.

"To bi zajedno s prvim naznakama stabilizacije u industriji i mogućem doticanju dna globalnih trgovinskih tokova trebalo pomoći europskom gospodarstvu da nastavi rasti ali ti faktori neće biti dovoljni da rast prebaci u višu brzinu", naglašavaju.

Geopolitika i koronavirus novi rizici

I dalje pretežu rizici mogli bi mogli zakočiti gospodarski rast, procjenjuju u Bruxellesu.

Prva faza trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine ublažila je rizike ali američka trgovinska politika i dalje je u velikoj mjeri obavijena neizvjesnošću, što priječi značajniji oporavak poslovnih očekivanja.

Među novim rizicima EK izdvaja društvene nemire u Latinskoj Americi i pojačane geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.

Upozoravaju i na epidemiju koronavirusa ′2019-nCoV′ i njezine implikacije po javno zdravlje, ekonomsku aktivnost i trgovinu, posebno u Kini.

"Bazna je pretpostavka da će epidemija dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju, uz relativno ograničeno širenje u svijetu. Što dulje bude trajala, to su veće šanse da će utjecati na raspoloženje u gospodarstvu i na globalne uvjete financiranja."

Kratkoročno nije moguće isključiti ni rizike povezane s klimatskim promjenama, iako su oni uglavnom dugoročne prirode, napominju u Bruxellesu.

Fiskalna politika i uvjeti financiranja ′pozitivci′

Među pozitivnim faktorima izdvajaju poticajnu fiskalnu politiku i povoljne uvjete financiranja u pojedinim zemljama eurozone.

"Unatoč izazovnom okruženju europsko gospodarstvo i dalje ravnomjerno raste, uz nastavljeno otvaranje novih radnih mjesta i rast plaća. Trebali bismo ipak voditi računa o potencijalnim rizicima koji se naziru: pojačanim geopolitičkim previranjima i neizvjesnosti u trgovini", ističe izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u korist građana Valdis Dombrovskis.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni istaknuo je "ohrabrujuće" stišavanje trgovinskih napetosti i dogovor o brexitu. Upozorio je ipak na kontinuirano visoku razinu neizvjesnosti "koja baca sjenu na industriju".

"Što se pak tiče koronavirusa, još je prerano za procjene o razmjerima njegova negativnog utjecaja na gospodarstvo", naglasio je.

Blago podignuta procjena inflacije

Komisija je u najnovijim zimskim procjenama blago povisila procjenu inflacije u eurozoni u ovoj i idućoj godini zbog prvih naznaka da bi se više plaće mogle početi prelijevati i na temeljnu inflaciju, koja isključuje oscilacijama podložne cijene energenata i hrane.

Dodatni su razlog očekivanja nešto viših cijena nafte, prema podacima na kraju siječnja.

Procjene inflacije u eurozoni podignute su za po 0,1 postotni bod u odnosu na jesenje prognoze, na 1,3 posto u ovoj i 1,4 posto u idućoj godini.

Podignuta je i procjena inflacije u EU u ovoj godini, također za 0,1 postotni bod, na 1,5 posto. U 2021. trebala bi blago ubrzati, na 1,6 posto, u skladu s procjenom iz studenog prošle godine.