Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu bila su u prosincu gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec budući da je val optimizma u građevinskom sektoru bio protuteža pojačanom pesimizmu u maloprodaji, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 0,3 boda, na 114,4 boda. U studenome je porastao za 0,8 bodova.

Najviše su u prosincu poboljšana očekivanja u građevinarstvu, uz rast indeksa za 4,8 bodova. Slijedi industrija s rastom indeksa za 1,1 bod.

Raspoloženje među potrošačima bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na studeni, uz vrijednost indeksa uvećanu na mjesečnoj razini za 0,2 boda.

Izrazito su pak pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u maloprodajnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 3,5 bodova u odnosu na studeni. Zamjetno lošije izglede signalizirali su i čelnici u uslužnom sektoru, čiji je indeks pao za 2,2 boda, pokazuje izvješće EK.

Bez promjena u EU

Na razini Europske unije ESI se u prosincu zadržao na 100 bodova, koji označavaju dugoročni prosjek, dosegnut u studenom.

Najviše su pritom poboljšana očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru, što se očituje u rastu indeksa za 1,6 odnosno 1,5 bodova. Slijedi maloprodaja s povećanjem indeksa za pola boda.

Među potrošačima je ozračje neznatno pogoršano, uz pad indeksa za 0,3 boda.

Osjetnije pogoršanje zabilježeno je u industriji čiji je indeks umanjen za 0,7 bodova.

Među velikim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanski je indeks potonuo za 2,4 boda a poljski za 1,2 boda.

... i u eurozoni

ESI eurozone također je u prosincu bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, bilježeći rast za 0,3 boda, na 101,5 bodova.

Poboljšano je ozračje u uslužnom i građevinskom sektoru, iskazano u rastu indeksa za po 2,2 boda. Izrazitiji su optimizam iskazali i poslovni čelnici u maloprodajnom sektoru, koji se očitovao u rastu indeksa za jedan bod.

Blago su pak pogoršana očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 0,9 bodova.

Raspoloženje u industriji bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na studeni, uz rast indeksa za 0,2 boda.

U skupini vodećih gospodarstava eurozone najviše su poboljšana očekivanja u talijanskom gospodarstvu, iskazana u rastu indeksa za 1,7 bodova. U Njemačkoj su očekivanja blago pogoršana, uz pad ESI-ja za 0,4 boda, dok su u Francuskoj bila gotovo nepromijenjena.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je da je poslovna klima u eurozoni u prosincu bila više-manje nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, uz pad indeksa poslovne klime BCI za 0,04 boda, na minus 0,25 bodova.

Pritom su izrazito pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju i o zalihama gotovih proizvoda. Slabije ocjenjuju i knjige ukupnih i izvoznih narudžbi.

Poboljšanja su tek njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju, pokazuje izvješće Komisije.