Na prvoj ovogodišnjoj sjednici 25-članog upravnog vijeća ECB-a potvrđene su sve tri referentne kamatne stope, uključujući glavnu stopu refinanciranja od nula posto i negativnu kamatnu stopu na depozite banaka od 0,5 posto.

Potvrđena je i provedba novog programa kupnje obveznica, na snazi od 1. studenog, u mjesečnom iznosu do 20 milijardi eura.

Poticajne mjere zadržane su zbog slabog rasta 19-članog gospodarstva eurozone i niske stope inflacije koja se još od 2003. godine drži ispod zacrtanih nešto manje od dva posto. U prosincu je prema podacima Eurostata iznosila 1,3 posto.

U ECB-u očekuju da će se ključne kamatne stope "zadržati na sadašnjim ili još nižim razinama" sve dok se inflacijski izgledi "snažno" ne približe ciljanoj razini.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručila je na konferenciji za novinare da se stanje u gospodarstvu eurozone blago poboljšava. Najnoviji podaci pokazuju naznake stabilizacije gospodarskog rasta, istaknula je.

Iako i dalje pretežu rizici slabljenja gospodarskog rasta, u posljednje su vrijeme nešto ublaženi, konstatira Lagarde, ukazujući na nedavno zaključenu prvu fazu trgovinskog sporazuma između Kine i SAD-a.

Ponovo je poručila članicama eurozone da se moraju više angažirati na poticatnju gospodarskog rasta, među ostalim i ubrzanim strukturnim reformama. To posebno vrijedi za one članice koje imaju dovoljno manevarskog prostora u proračunu, sugerirala je.

ECB je danas najavio i veliku analizu monetarne politike, prvu od 2003. godine.

U tom su razdoblju gospodarstvo eurozone i svijeta doživjeli "duboke strukturne promjene", konstatiraju u ECB-u, izdvajajući slabljenje rasta zbog usporavanja produktivnosti i starenja populacije i "nasljeđe financijske krize".

Opisujući promijenjeno okruženje za monetarnu politiku, ECB je istaknuo "prijetnju po održivost okoliša, naglu digitalizaciju, globalizaciju i razvoj financijskih struktura", ali i "dinamiku inflacije".

Rješavanje problema niske inflacije bitno se razlikuje od povijesnog izazova visoke inflacije, ističe se u priopćenju središnje monetarne institucije eurozone.

ECB stoga najavljuje da će posebno važno mjesto u analizi imati "brojčano iskazana stabilnost cijena". Razmotrit će i kakvu ulogu u kreiranju monetarne politike u okviru ECB-ovog mandata mogu imati teme poput zapošljavanja, održivosti okoliša i financijske stabilnosti.

Očekuju da će analiza biti zaključena do kraja godine.