Europska središnja banka (ECB) snizila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 12. lipnja 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,5 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

Od srpnja 2022. do rujna 2023. banka je podigla kamatne stope za 4,5 postotnih bodova, a potom je ′stala na kočnicu′, u uvjetima posustale gospodarske aktivnosti, slabijeg kreditiranja i blažeg rasta cijena.

Upravno vijeće zaključilo je, na temelju ažuriranih prognoza inflacije, da su stvoreni "primjereni uvjeti" za blaže ograničavanje monetarne politike, dodaje se.

Od rujna prošle godine stopa inflacije smanjila se više od 2,5 postotnih bodova, uz znatno poboljšane izglede, ističu u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

Značajnu ulogu u popuštanju inflacije odigralo je kočenje potražnje i uspostava kontrole nad očekivanjima rasta cijena, naglašavaju.

U svibnju inflacija je blago ubrzala, prvi puta od kraja prošle godine, na 2,6 posto, izračunao je europski statistički ured, odražavajući snažnije poskupljenje usluga i hrane.

ECB je u novom izvješću podigao procjenu inflacije u ovoj godini, s 2,3 na 2,5 posto. I u idućoj godini cijene bi trebale porasti nešto snažnije no što su do sada očekivali, za 2,2 posto. Dosadašnji izračuni pokazivali su rast cijena za dva posto. U 2026. trebala bi iznositi 1,9 posto.

Podigli su i prognoze temeljne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,8 posto, što je za 0,2 postotna boda više no što su predviđali u ožujku. Procjena za iduću godinu podignuta je za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto. U 2026. trebala bi kliznuti na dva posto, pokazuju najnovije projekcije.

Unatoč napretku u proteklim tromjesečjima, cjenovni pritisci na domaćem tržištu još su uvijek snažni zbog izrazitijeg rasta plaća pa će inflacija vjerojatno i u dijelu iduće godine biti viša od ciljanih dva posto, ističe ECB u priopćenju s današnje sjednice. Plaće su u prvom tromjesečju porasle za 4,7 posto, nešto snažnije nego na kraju 2023., izračunali su prošli tjedan.

"Očekuje se da će se (inflacija) u drugoj polovini iduće godine spustiti prema našoj ciljanoj razini zbog blažeg rasta troškova rada, kontinuiranog utjecaja naše restriktivne monetarne politike i postupnog slabljenja posljedica energetske krize i pandemije".

Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine po njihovoj novoj procjeni porasti za 0,9 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su do sada očekivali. U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 1,4 posto, procjenjuju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. Procjena rasta u 2026. potvrđena je na 1,6 posto.

Upravno vijeće ponovilo je i da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa od "sjednice do sjednice". Banka se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike, ponovili su.

Naglašavaju i da će striktno voditi računa da se inflacija u srednjoročnoj perspektivi "u primjerenom roku" spusti na ciljanih dva posto, dodajući i da će kamatne stope zadržati "na primjereno restriktivnoj razini" sve dok bude potrebno kako bi ostvarili taj cilj.

Inflacija bi mogla nadmašiti aktualne ECB-ove prognoze budu li plaće ili dobit kompanija rasle snažnije no što se trenutno procjenjuje, napominju. Među rizicima izdvajaju i pojačane geopolitičke napetosti i ekstremne vremenske događaje koji bi ponovo mogli potaknuti poskupljenje energije i hrane.