Prema posljednjim podacima Ministarstva financija, javni je dug u Hrvatskoj s uključenim državnim jamstvima i dugom HBOR-a dosegao 155,4 milijarde kuna (47% procijenjenog BDP-a), što je 387,3 milijuna kuna više nego prošli mjesec, navode analitičari Raiffeisen banke u tjednoj analizi.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine promatrana razina zaduženja veća je 23,6 milijardi kuna ili 17,9 posto, što je najveća godišnja stopa rasta još od srpnja 2005. godine. Dug središnje države, kao najznačajnija sastavnica ukupnog javnog duga, iznosio je na kraju srpnja 101,9 milijardi kuna. U odnosu na kraj prošle godine zaduženost središnje države porasla je 9,1 milijardu kuna kao posljedica isključivo povećanja njegove unutarnje komponente, stoji u analizi

Analitičari RBA zaključuju da se trend smanjenja udjela inozemnog duga u ukupnom dugu nastavlja.

Povećanje unutarnjeg duga središnje države u ovoj godini rezultat je porasta primljenih kredita i povećanja obveza po izdanim trezorskim zapisima. U RBA se do kraja godine očekuje daljnje povećanje ukupnog javnog duga s obzirom na relativno visoke potrebe države za (re)financiranjem svojih obveza.

U idućem razdoblju Hrvatska će međutim, prema očekivanju analitičara, povećati inozemnu komponentu duga s obzirom na povećanje dostupnosti inozemnih izvora financiranja.