Od javne ponude dionica HAC-ONC-a, država će, procjenjuje se u Vladi, zaraditi oko 1,37 milijardi eura, što je gotovo deset i pol milijardi kuna, piše Novi list. Iako će time bez problema pokriti kredite koje u ovoj i sljedećoj godini država mora vratiti, a podizani su za gradnju autocesta, to je više nego upola manji iznos od onoga što je Vlada planirala prikupiti davanjem autocesta u koncesiju.

Plan je bio da se tako zaradi oko tri milijarde eura, što bi se trošilo na pokrivanje javnog duga. Ako se prodaja dionica HAC-ONC-a doista dogodi, zarada će biti puno manja, ali novac će se moći koristiti isključivo za podmirenje kredita koje su Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) podigli za gradnju autocesta.

Sve to, ali i način na koji će se odraditi javna ponuda za prodaju dionica HAC-ONC-a, trebalo bi se definirati zakonom o postupku razduživanja društva HAC i ARZ koji će Vlada do kraja tjedna pustiti u javnu raspravu, a nakon prikupljenih primjedbi plan je poslati zakon u Sabor. Inicijalna javna ponuda mogla bi se dogoditi tek u prosincu, ali s obzirom na protivljenje sindikata i ovom modelu, pitanje je hoće li Banski dvori ovaj put ustrajati na svome projektu do kraja, ili će u predizbornoj godini odustati od njega.

Ovaj drugi pokušaj Vlade da unovči autoceste i da već ove godine smanji pritisak na javni dug započeo bi pripajanjem ARZ-a HAC-u, pa bi tako HAC preuzeo i gospodarenje autocestama kojima sada upravlja ARZ, dok bi otplatu kredita podizanih za gradnju tih autocesta preuzela država.

Prije javne ponude HAC-ONC postao bi dioničko društvo na koje bi HAC na pedeset godina, do 2065, prenio upravljanje na devet dionica autocesta, uključujući i tunel Sv. Ilija. Tvrtka bi bila zadužena za upravljanje i održavanje autocesta i pripadao bi joj utržak od cestarina i tunelarina. Most Krk trebao bi prijeći pod upravljanje Hrvatskih cesta.

U prijedlogu zakona navodi se da ni država ni HAC ne smiju jamčiti HAC-ONC-u količinu prometa na dionicama autocesta kojima će upravljati.

Država bi preko HAC-a u HAC-ONC-u zadržala udjel od 40 posto, a preostalih 60 posto bi se privatiziralo. Prije javne ponude tri posto dionica bi se bez naknade prenijelo u Braniteljski fond. Prema očekivanom iznosu koji država namjerava priskrbiti kroz javnu ponudu, vrijednost dioničkog paketa prenesenog u Braniteljski fond bila bi oko 72 milijuna eura, odnosno oko pola milijarde kuna.

Ukupno do tri posto dionica imali bi pravo kupiti zaposleni u HAC-u i ARZ-u, a uvjeti otkupa odredit će se naknadno.

U javnoj ponudi prvenstvo kupnje imat će građani Hrvatske, a koliko dionica će se moći kupiti odredit će se kroz javnu ponudu. U drugom krugu preostale dionice mogli bi kupiti institucionalni investitori. Cijeli proces trebao bi završiti do 1. prosinca, kada bi HAC-ONC preuzeo upravljanje domaćim autocestama.

HAC i ARZ imaju više od četiri milijarde eura duga za podignute kredite, a Vlada dio duga koji se neće moći pokriti prihodom od javne ponude namjerava refinancirati kreditima kod razvojnih banaka, koji bi trebali biti povoljniji od aktualnih kredita.

Osim prihoda od javne ponude, Vlada se nada i dividendi koju bi HAC-ONC mogao isplaćivati tijekom trajanja koncesije. Obveza isplate koncesije trebala bi se, piše Novi list, propisati zakonom. HAC bi prihode od dividende trebao trošiti isključivo za otplatu kredita podignutih za gradnju autocesta.

Planski bi se trošila i sredstva koja bi država prikupila naplatom poreza na dobit tvrtke HAC-ONC.

Procjena je da bi prihodima od javne ponude, refinanciranjem kredita, dividendom i poreznim prihodima krediti za gradnju autocesta mogli biti otplaćeni do 2030. godine.