Šef Europske središnje banke Mario Draghi zalaže se za jačanje tržišta jedne vrste vrijednosnica koje su odigrale važnu ulogu u izbijanju financijske krize. Može li to biti put za oživljavanje europskoga gospodarstva?
Mario Draghi je u nezgodnom položaju. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) spustio je kamate na najnižu razinu i bankama dao povoljne kredite u milijardskim iznosima. Ali, unatoč tomu gospodarstvo u eurozoni nije dobilo zamah, a uz to prijeti opasnost deflacije.

Što činiti? Vijeće ECB-a raspravlja o "kvantitativnom labavljenju" po uzoru na američku središnju banku Fed. Time bi još više novca trebalo ući na tržište.

"Instrument može biti da središnja banka otkupljuje velike količine aktive kako bi dugoročno snizila kamate na tržištu", kaže Keith Kuester, profesor ekonomije na Sveučilištu u Bonnu.

Ali, ako Središnja banka kupuje na veliko, postavlja se pitanje, što bi ona trebala kupovati. Obveznice prezaduženih članica eurozone ona želi kupovati samo u slučaju nužde, ali onda u neograničenim količinama. Ostaje kupovina privatnih zaduženja. Međutim, poduzeća i konzumenti u Europi novac najčešće posuđuju u bankama. Mariju Draghiju bi bilo draže kad bi to više išlo preko tržišta kapitala - kao u SAD-u.

"Nije lako razviti program za otkup privatnih zaduženja koji bi istovremeno bio velik i ne bi predstavljao rizik za financijsku stabilnost", izjavio je Draghi početkom travnja.

"Zbog toga Europska središnja banka želi dalje razvijati tržište za takozvane ABS-papire."

ABS je kratica od asset backed securities, što je jedna vrsta vrijednosnih papira koji sadrže zaduženja različitih dužnika "svezanih" u jedan paket. Jedan od najvećih emitenata takvih vrijednosnih papira u Europi je Volkswagen Financial Services, financijska tvrtka-kćer proizvođača automobila Volkswagena. Preko nje se financira ili uzima na leasing svaki drugi Volkswagenov auto u Europi. Stefan Rolf vodi odjel za ABS-papire i mjerodavan je za to da od pojedinačnih kredita napravi vrijednosne papire kojima se može trgovati.

"Očekivane uplate budućih rata se prodaju investitorima, a investitori za to dobivaju kamate. Umjesto nas investitori dobivaju ono što dužnici uplaćuju mjesečno", objašnjava Wolf.

Brojne kredite vezati u paket i prodavati dalje investitorima - tako su prodavani i krediti na nekretnine iz SAD-a, koji su djelomice bili teško naplativi. Ti vrijednosni papiri se smatraju jednim od pokretača financijske krize u svijetu i zato su na lošem glasu. Stefan Wolf ipak misli da se ABS-papire ne smije paušalno osuditi.

"Ne postoji ni jedna jedina njemačka automobilska ABS-transakcija, ni kod Volkswagena ni kod suparnika, koja nije bila naplaćena", tvrdi Wolf.

Kreditna sposobnost kupaca automobila se bolje provjerava, kaže on. A čak i ako netko ne može vraćati kredit, ostaje kao sigurnost kupljeni automobil koji se, za razliku od kuće, brzo i bez komplikacija može unovčiti, smatra Wolf. Europska središnja banka stvari vidi slično i automobilske ABS-papire prihvaća kao jamstva kod poslovnih banaka koje se kod nje refinanciraju.

Ipak, loš ugled kreditnih paketa odrazio se na trgovinu u Europi.

"Tržište se od izbijanja financijske krize smanjilo za oko 80 posto i ne pokazuje znake oporavka", kaže Richard Hopkin, voditelj odjela za stvaranje vrijednosnih papira od kredita u Savezu financijskih tržišta u Europi (EFME), organizaciji velikih banaka i investitora sa sjedištem u Londonu.

Hopkin naglašava da se europske kreditne vrijednosne pakete ne može uspoređivati s američkim hipotekarnim šrotom, da je njihov rizik nenaplativosti uvijek bio nizak:

"Stvaranje paketa je samo sredstvo kojim se banke refinanciraju i upravljaju rizikom. Kao i sa svakim alatom i s time se može činiti dobre i manje dobre stvari", kaže Hopkin za DW.

"To je kao i s autima - oni ne izazivaju prometne nesreće nego ljudi koji ih voze."

U usporedbi sa SAD-om tržište takvih kreditnih paketa u Europi je relativno maleno. Prema navodima AFME-a prošle je godine imalo obujam od 181 milijardu eura, dok je u SAD-u obujam iznosio 1.553 milijarde eura.

Za Europsku središnju banku je problem ograničena ponuda papira koje bi mogla kupiti u sklopu "kvantitativnog labavljenja". I zbog toga Mario Draghi i drugi šefovi europskih središnjih banaka zahtijevaju jače tržište ABS-papira. Na proljetnom vijećanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu zajednički su ECB i Bank of England pozvali da se pretjeranom regulacijom ne slabi ASB-tržište. I član Uprave Bundesbanke Andreas Dombret smatra da je to tržište važno i da ga treba ojačati, kako je rekao u razgovoru za novine Die Welt.

"Ako jedna središnja banka kao ECB u tomu sudjeluje onda bi to bio jasan signal da je tržište sigurno i da dobro funkcionira", kaže financijski lobist Richard Hopkin. Ali, da to dugoročno nije alternativa povratku pravih investitora na tržište.

"Signali za investitore su bili vrlo negativni, oni su zastrašeni."

Bazelski odbor za nadzor banaka i Europska komisija trenutno provjeravaju potrebe za kapitalom u bankama i osiguranjima. U to pripadaju i kreditni paketi. Za investitore su ta pravila presudna, kaže Hopkin.

"O tomu ovisi hoće li tržište ponovo rasti ili će i dalje životariti na niskoj razini."

Pozicije financijske branše i Europske središnje banke se tu podudaraju. To je zanimljiv aspekt s obzirom na novu ulogu koju ECB preuzima na jesen 2014. Ona, naime, preuzima nadzor nad svim velikim bankama u eurozoni.