Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u lipnju za 0,3 boda u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši najvišu razinu u sedam mjeseci, od 52,1 boda, izračunali su u Markitu.

"Gospodarstvo eurozone blago je ubrzalo u lipnju, što se očitovalo u podizanju PMI-ja s niskih ovogodišnjih razina, signalizirajući da je najgori dio aktualnog posustajanja aktivnosti možda iza nas", tumači glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

Motor rasta bio je uslužni sektor dok su aktivnosti u industriji smanjene peti mjesec zaredom i zaključuju tromjesečje s najvećim padom u šest godina, bilježe u Markitu.

Rast je "u velikoj mjeri oslonjen na uslužni sektor koji pak u velikoj mjeri odražava relativno snažnu domaću potražnju i bolje stanje na tržištima rada", naglašava Williamson.

Priljev novih narudžbi ojačao je ali je također ograničen samo na uslužni sektor dok su izvozne narudžbe ponovo smanjene, odražavajući slabljenje inozemne potražnje za robom i uslugama proizvedenima u eurozoni.

U Markitu upozoravaju i na dodatno produbljivanje razlika između središnjih i rubnih zemalja eurozone.

"Njemačka i Francuska postižu bolje rezultate nego u prvom dijelu godine budući da jednokratni faktori (poput političkih nemira u Francuskoj) jenjaju. Podaci ipak ističu sve izraženiju zabrinutost da ostatak regije klizi prema stagnaciji", upozorava ekonomist Markita.

Očekivanja poslovnih čelnika signaliziraju pojačani pesimizam u pogledu poslovnih izgleda u predstojećem razdoblju, što upućuje na zaključak da će gospodarski rast i dalje ograničavati neizvjesnost i nesklonost riziku.

"Raspoloženje i dalje obilježavaju strah od slabijeg gospodarskog rasta u domaćem gospodarstvu i na izvoznim tržištima, sve izraženiji geopolitički rizici i trgovinski ratovi, što prigušuje potrošnju kompanija, ulaganja i raspoloženje", zaključuje Williamson.