Prosječni gospodarski pad za zemlje središnje i istočne Europe članice EU, ove godine Dolenec očekuje između 9 i 9,5 posto.

Hrvatska, zbog svoje ovisnosti o turizmu, očekuje nešto veći pad. "Mi prognoziramo, s punom dozom nesigurnosti, gospodarski pad od 10,5 posto ove godine, naravno s puno rizika da bude i gore", ističe Dolenec.

Ekonomski pad u ovoj godini tek će djelomično biti nadoknađen u 2021., kada Dolenec očekuje gospodarski oporavak po stopi od 6,9 posto, a u nadolazećim godinama uslijedit će postupni oporavak do razine zabilježene u 2019.

"Nemamo čarobnu kuglu - nego dajemo najbolje moguće procjene, a i to su više nagađanja nego procjene", poručuje Dolenec, istaknuvši da su počeli tek dolaziti podaci za ožujak.

Kako je istaknuo, glavni pokretač gospodarskog pada u Hrvatskoj je prekinuti priljev od izvoza odnosno od turizma. Ocijenio je da je to bio veliki šok ponude, koji je imao utjecaj na sve ostale sektore, a potom je utjecaj imala i odluka politike o zaustavljanju pojedinih gospodarskih aktivnosti. To sve uzrokovalo je pad osobne potrošnje, koja se sada vjerojatno oporavlja s ukidanjem restrikcija, ali teško da će se brzo vratiti na razinu iz 2019., ocjenjuje Dolenec.

Vezano za prognoze, najviše ga brine utjecaj turizma na BDP u trećem tromjesečju, kad se ostvaruje otprilike 65 posto prihoda od turizma. "Taj će rezultat uvelike odrediti utjecaj turizma na BDP ove godine i zato pričamo o tako velikoj nesigurnosti u našim prognozama", navodi Dolenec.

Dolenec ocjenjuje da je hrvatski odgovor na krizu u smislu fiskalne snage vrlo izdašan, blizu onoga najjačih europskih zemalja, ocjenjuje Dolenec.

No, kako dodaje, dok njemačka ima fiskalni kapacitet za snažni poticaj gospodarstvu, Hrvatska to nema, tako da se fiskalna slika Hrvatske strašno kvari. Nakon tri godine uravnoteženih proračuna, ove godine Dolenec očekuje da će proračunski deficit premašiti 8 posto BDP-a, odnosno iznositi otprilike 4 milijarde eura, dok će udjel javnog duga u BDP-u porasti za 15 do 25 postotnih bodova.

Osvrnuvši se na monetarnu politiku, istaknuo je da je orijentirana je na stabilizaciju financijskih tržišta i podršku program pristupa eurozoni.

"Jedna od glavnih stvari na kojima ekonomska poilitka u Hrvatskoj inzistira je ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, i to je dobro. Cilj je kroz članstvo u ERM II boljom suradnjom s ECB-om, osiguramo dodatne uvjete za stabilnost tržišta, što se već pokazalo ugovaranjem swap aranžmana između HNB-a i ECB-a koji dodatno smiruje situaciju na deviznom tržištu. Međutim, cilj je i da ulaskom u ERM II možemo razmišljati o tome da nas ECB uzme u obzir i sa svojom kupnjom obveznica koja je vrlo izdašna, što bi dalo dodatni poticaj za financijsku stabilnost odnosno likvidnost", ocjenjuje Dolenec.

U prvom tromjesečju, pak, Dolenec očekuje blagi gospodarski rast budući da je većina pokazatelja bila dobra - građevinarstvo je radilo, a trgovine su imale veliki plus zbog potrošnje radi stvaranja zaliha. "Generalno gledano, nakon blagog plusa u prvom tromjesečju, slijedi nam teško otriježnjenje", zaključuje Dolenec.

Nielsen: Gospodarski pad eurozone od 13 posto

Glavni ekonomist Unicredita Eric Nielsen iznio je u četvrtak na video konferenciji Zagrebačke banke globalne gospodarske procjene za ovu godinu. Tako očekuje gospodarski pad u eurozoni od 13 posto, a u SAD-u za 10 posto, napomenuvši da postoji i dalje velika doza neizvjesnosti oko tih prognoza.

Stope gospodarskog pada najvećih članica u eurozoni varirat će, pri čemu će Njemačka zabilježiti gospodarski pad od 10 posto, Francuska oko 14 posto, a Italija i Španjolska, koje imaju veći udio turizma u BDP-u, oko 15 i 16 posto.

Na kraju ove krize, Nielsen procjenjuje da će definitivno biti veća zaduženost i privatnog i državnog sektora. Pritom očekuje da zaduženost privatnog sektora u eurozoni bude veća za 10 do 15 posto BDP-a, a javnog sektora za 15 do 25 posto BDP-a. Nadalje, očekuje da će rizik od inflacije biti vrlo nizak, dok bi kamatne stope mogle neko duže vrijeme ostati niže, a stope rasta u budućnosti nešto niže, djelomično i zbog veće zaduženosti privatnog sektora, koji će se htjeti razduživati.