Ministar financija Marko Primorac rekao je u četvrtak da će dogovor sa sindikatima u pravosuđu državni proračun stajati oko 13 milijuna eura, te ocijenio da diskrecijske odluke povećanja plaća za jedan sektor narušavaju cijeli koncept reforme sustava plaća.

Istaknuo je i da svima koji su obuhvaćeni tim diskrecijskim odlukama, plaća od 1. siječnja sigurno neće rasti toliko koliko bi rasla da nije bilo tih izmjena.

Vezano uz dogovor države i sindikata u pravosuđu, kazao je da je njegov fiskalni učinak na proračun oko 13 milijuna eura.

Upitan da prokomentira činjenicu da istu povišicu sada traži i sindikat policije, odnosno ima li u proračunu novca i za njih, rekao je da je država suočena s povećanjem rashoda iz nekoliko osnova.

"Rashodi koje spominjete su svakako značajni i eventualno i dalje povećanje ne bi bilo dobro", rekao je i dodao da je vlada suočena i s posljedicama olujnog nevremena.

Proračun p njegovim riječima nije ugrožen sporazumom s pravosudnim sindikatima.

"Bit će novca za mirovine, za plaće, nitko ne treba ništa brinuti, nije ugrožena stabilnost javnih financija, ali ne možemo povećavati te rashode selektivno, bez mjere", rekao je ministar financija.

Na pitanje straši li ga najava novih štrajkova, rekao je kako je vlada svjesna da su plaće u javnom sektoru male. Razlika plaća u privatnom i u javnom sektoru, naglasio je, povećala se u korist plaća u privatnom sektoru i teško je motivirati ljude da dođu raditi u javni sektor.

"Međutim, mi smo upravo zbog toga i zbog toga što je trenutni postojeći sustav plaća, po našem mišljenju, bio neadekvatan pristupili izradi novog zakonskog rješenja i donošenju dviju uredbi koje će riješiti problem plaća u državnoj i u javnoj službi. Mi smo se na to obvezali i u programu, i kroz NPOO, a obvezali smo se to učiniti do kraja godine. Cjelokupan taj paket mora stupiti na snagu od 1. siječnja", rekao je Primorac.

Primorac je kazao i da se vlast obvezala da uređenjem tog sustava neće doći do smanjenja plaća, nego obrnuto.

"Međutim, ovo što se sada događa to je nešto što nije dobro, ne iz razloga što će to značajno ugroziti proračun već zbog toga što se cijeli posao na uređivanju tog sustava sada dovodi u pitanje", naveo je dodavši da bi se mogao urediti sustav treba imati usporedivu mjeru, a ako se svako malo donose diskrecijske odluke za jedan sektor to narušava cijeli koncept.

Sve te promjene, ističe, označavaju prijevremenu isplatu uvećanih plaća za pojedine kategorije. To u konačnici, po njemu, znači da svima onima koji su sada obuhvaćeni diskrecijskim odlukama plaća od 1. siječnja sigurno neće rasti toliko koliko bi rasla da nije bilo ovih izmjena.

Rekao je da je to objašnjavano i sindikatima tijekom pregovora, da sadašnje povećanje neće biti startna pozicija za novo povećanje od 1. siječnja.

Istaknuo je i da se reforme sustava plaća u drugim državama obavljaju godinama, u prosjeku od tri do pet godina, a da je to u Hrvatskoj svedeno na najkraće moguće okvire.