Međunarodna znanstvena konferencija "Economics of Digital Transformation - Smart Governments, Regions and Cities" održava se danas i sutra u Opatiji. Na konferenciji o važnosti korištenja novih tehnologija raspravlja 90 znanstvenika, a bit će predstavljena i 52 znanstvena rada.

Konferenciju organizira Ekonomski fakultet u Rijeci, a dekan tog fakulteta Alen Host je, govoreći o doprinosu digitalne transformacije, istaknuo kako će se tradicionalne gospodarske grane morati prilagoditi tehnološkim promjenama, a te će promjene dovesti do posve novih poduzeća i razvoja novih industrija. To je dvostruki proces, razvoj ili transformacija postojećih sektora i razvoj novih, naglasio je Host.

Vujčić: Ulaganja u kriptovalute su rizična

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao kako je i bitcoin dio digitalizacije, kao i sve ostale kriptovalute.

"Stav HNB-a je, što se tiče kriptovaluta, da je to je nešto što je vrlo rizično i ljudi, ako se odluče na takva ulaganja, to moraju raditi svjesni toga rizika. A ne vidim način da takve kriptovalute mogu zamijeniti valute središnjih banaka", istaknuo je Vujčić odgovarajući na pitanja o bitcoinu.

Govoreći o digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj, Vujčić je ocijenio da njen učinak već je i sigurno će biti velik, a protegnut će se i idućih desetak, dvadesetak godina.

"Naše bankarstvo apsolutno prati trendove u digitalnom razvoju. Dodatno se digitaliziraju usluge banaka. Ta digitalizacija je počela davno, a ono što ćemo vidjeti sutra je da će se mogućnosti mobilnog bankarstva povećavati, da će platni sustav biti sve jednostavniji i jeftiniji, a naše banke se za to pripremaju", istaknuo je.

Na pitanje o konkurenciji i mobilnim operaterima, Vujčić je rekao da je već prije 15-ak godina bila pretpostavka da bi telekom operateri mogli postati ozbiljna konkurencija bankama u vođenju usluga digitalnog plaćanja. "No, banke su tu uspjele odgovoriti, a danas konkurencija prvenstveno prijeti iz malih digitalnih kompanija, koje također nude usluge platnog prometa, no, vidi se da su banke, koje imaju velike bilance i iskustvo s klijentima, u stanju odgovarati na te izazove", naglasio je.

Na skupu su se čula i upozorenja o usporavanju gospodarstva, o tomu koliko smo spremni na neku novu krizu, kao i koliko pritom ima prostora za fiskalnu i monetarnu politiku.

Odgovarajući na pitanja novinara, guverner Vujčić je rekao kako se sada čini, iako su se proračuni u eurozoni bitno poboljšali u zadnje vrijeme i prosjek deficita je oko nule, da je u zemljama u kojima možda treba najviše fiskalnog prostora u slučaju krize, a to su one koje imaju najveći dug, ustvari situacija s proračunom najlošija, dok je u onima koje imaju najmanji dug situacija bolja.

"Tako da, iako na prosjeku EU to izgleda dobro, kada se gleda po pojednim zemljama - upravo one zemlje koje trebaju više fiskalnog prostora, u ovom ga trenutku nemaj. To bi moglo predstavljati probleme u slučaju novog značajnog usporavanja ili recesije. Što se tiče monetarne politike, ona je sa svojim kvantitativnim popuštanjem, odnosno kupovinom javnog duga zemalja Europske monetarne unije, došla prilično pri kraju, jer više ne može kupovati prvenstveno njemačke obveznice s obzirom da je blizu ograničenja od trećine ukupno otkupljenih obveznica. Tako da ni monetarna politika više nema ni približno onoliko prostora koliko je imala prije ove krize", zaključio je Vujčić.