U Hrvatsku je tijekom listopada uvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, dok je u isto vrijeme na inozemna tržišta ukupno plasirano robe u vrijednosti 940 milijuna eura vidljivo je iz posljednjeg priopćenja Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na listopad prošle godine robni uvoz povećan je 5,4% dok je robni izvoz povećan za 16,3 posto.

S obzirom na značajno veći apsolutni rast vrijednosti izvezene robe u odnosu na rast vrijednosti uvoza deficit robne razmjene smanjen je za 8,7 posto pa je manjak vanjskotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 570 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je blago je povećana te iznosi 62,20%. Pozitivna kretanja odnosno rast izvoza i uvoza roba zabilježena su i na mjesečnoj razini. U odnosu na ovogodišnji rujan izvoz je porastao za 19,4% dok je mjesečni uvoz zabilježio rast po stopi 16,6 posto.

Promatrajući kumulativno od početka godine, robni izvoz u prvih deset mjeseci ove godine je za 0,1% niži u odnosu na isti period lani dok je robni uvoz zabilježio blagu godišnju stopu pada od 0,2%. Kunska statistika vanjskotrgovinskih kretanja nešto je povoljnija budući da je blaga deprecijacija kune u promatranom razdoblju (1,2%) utjecala na blagi rast izvoza i uvoza (+1,1% odnosno +1,0%).

Uz izvoz od gotovo 8 mlrd. eura te uvoz od 13,7 mlrd. eura pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom razdoblju dosegnuo je 5,72 mlrd. eura i 0,4 posto je niži no u istom razdoblju lani. Rast izvoza, uz relativno nisku konkurentnost ograničavaju i nepovoljni trendovi u gospodarstvima naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (EU i CEFTA), ali i procesi restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana.

Primjerice isključimo li iz statistike kategoriju izvoza ostalih prijevoznih sredstava (koja dominantno obuhvaća brodogradnju i čini nešto manje od 10% vrijednosti ukupnog izvoza te bilježi godišnji pad od 45%) robni izvoz je u prvih deset mjeseci porastao za 4,8%. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba.

Promatrajući po NKD-u osobiti rast izvoza u prvih deset mjeseci zabilježen je kod opskrbe električnom energijom (+74%) dok je kod uvoza osobiti rast i u apsolutnim i u relativnim izrazima zabilježen kod opskrbe električnom energijom (+35,8% odnosno 118 mil eura) te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (+75,1% odnosno 185,5 mil eura).