Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u ponedjeljak da bi, u slučaju da Hrvatska nije u eurozoni, troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bili na znatno višim razinama, a bila bi viša i stopa ukupne inflacije.

Rekao je to na panelu "Hrvatska u eurozoni: godina izazova i prilika", održanog u sklopu konferencije "Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze", koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Tako, kada promatra prvu godinu Hrvatske u eurozoni, Vujčić smatra da ono što se očekivalo i predviđalo na kraju se i dogodilo. Članstvo u eurozoni, naveo je guverner, tako je utjecalo i na uklanjanje tečajnog rizika, što je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, posljedica čega je i da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura.

Primjer toga, napomenuo je Vujčić, su i zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske. "Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bi bili na znatno višim razinama. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što je, jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nisu uvodile euro", ocijenio je Vujčić, dodavši da se koristi eura najviše vide u trenucima krize.

Neznatan utjecaj uvođenja eura na ukupnu inflaciju

Rekao je i da je prema istraživanju HNB-a i ESB-a uvođenje eura imalo utjecaj na ukupnu inflaciju za 0,4 postotna boda, s time da se taj učinak praktički u potpunosti odnosio na usluge, a ne na robe.

Štoviše, prema preciznijem i širem istraživanju Eurostata objavljenom u listopadu, kazao je Vujčić, to povećanje je bilo i niže, bliže 0,2 postotna boda, i to u potpunosti u siječnju, također u uslugama, dok je u veljači i ožujku taj utjecaj već bio "nesignifikatan".

Kada je riječ o rastu cijena usluga u ljetnim mjesecima, po Vujčiću je ono prvenstveno povezano s turističkom sezonom i potražnjom u turizmu, a ne s uvođenjem eura. Stoga, dio građana ima percepciju da su cijene rasle zbog uvođenja eura, no danas je jasno da to nije bio slučaj, zaključio je guverner.

Vujčić je iskoristio priliku da pozove građane da promjene preostale kune u eure, s obzirom da je prema procjenama HNB-a u optjecaju još oko 4,66 milijardi kuna. Pozvao ih je da to učine do kraja godine, s obzirom da od 1. siječnja 2024. poslovne banke, Financijska agencija (Fina) i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene kune, pa će se tako novčanice i kovanice kune moći zamijeniti isključivo u HNB-u.

Lalovac: Treba vremena da građani osjete koristi od eura

Zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Boris Lalovac istaknuo je da je članstvo u eurozoni zasigurno donijelo makroekonomsku stabilnost.

Po njemu Hrvati su "vrlo lako" prihvatili euro, s obzirom da i od ranije cijene nekretnina i automobila iskazuju u eurima.

No, s druge strane je građanima teže objasniti dugoročne koristi od članstva u jeku visoke inflacije, koja im slabi kupovnu moć. Građanima će stoga sigurno trebati vremena da osjete te dobrobiti koje uživaju građani u drugim članicama eurozone, po Lalovcu i četiri do pet godina.

Glavak: Mađarski gospodarstvenici "otvoreno vape" za eurozonom

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak je poručila da je Hrvatska "uspješna priča", što je ocjena i njezinih kolega u EP-u, jer je u jeku brojnih kriza uspjela istovremeno ući i u eurozonu i šengenski prostor.

Navela je i primjer Mađarske, koja nije članica eurozone, a čija je valuta od 2010. oslabila za oko 30 posto, uz daljnji trend slabljenja, ustvrdivši da tamošnji gospodarstvenici "otvoreno vape" za ulaskom u eurozonu.

Apostrofirala je i "državni intervencionizam" u Hrvatskoj, koji se nije dogodio i u nekim drugim zemljama EU-a, pa su tako primjerice Belgijanci, za razliku od hrvatskih građana i gospodarstva, značajno osjetili poskupljenja struje i plina, koja su se u Belgiji znatnije reflektirala primjerice i na cijene stanovanja i namirnica.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić je podsjetila da je proces uvođenja eura započeo još 2018. godine, dovoljno rano da se sve aktivnosti provedu na vrijeme, pri čemu je pohvalila i "izvrsnu koordinaciju" institucija na tom putu.

Potvrda dobre pripremljenosti je i to da je gospodarstvo pri samom prelasku na euro funkcioniralo neometano, smatra Zorić.

Hoće li ukidanje dvojnog iskazivanja cijena utjecati na rast inflacije?

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov je također apostrofirala benefite članstva kroz prizmu cijene zaduživanja i premije rizika, izdvojivši primjer Češke, čije gospodarstvo je snažnije od hrvatskog no koja nije u eurozoni, pa plaća veći prinos na svoje obveznice.

No, Ivanov strahuje da bi efekt na rast cijena u siječnju mogao imati prestanak dvojnog iskazivanja cijena - u kunama i eurima. "Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena, koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti", smatra.

Obaveza dvojnog iskazivanja je na snazi od lanjskog rujna, a zaključno do kraja ove godine, a profesorica Ivanov smatra da je ta obaveza trebala trajati kraće.

Objašnjava da potrošačka populacija nije homogena, pa se dio potrošača prilagodio i uspoređivao cijene u dvije valute, dok ih se s druge strane velik dio, prvenstveno oni niže kupovne moći i slabijeg obrazovanja, koji žive u manjim mjestima, tome nije prilagodio. Po njenom mišljenju, oni su se "u startu opustili", te cijene uobičajenih proizvoda i dalje isključivo gledaju u kunama, dok u eurima "mjere" samo one luksuznije proizvode.

Štoviše, Ivanov smatra da većina njih i ne zna da se ta mjera ukida iduće godine. "Ako netko želi iskoristiti njihovo neznanje i neinformiranost onda će to puno lakše moći učiniti preko eura", ocijenila je Ivanov.

Ivanov upozorila na sve nepovoljniju strukturu hrvatskog gospodarstva

Kada se promatra struktura hrvatskog gospodarstva, Ivanov je upozorila da se u odnosu na razdoblje prije deset a pogotovo 20 godina udio prerađivačke industrije "izuzetno smanjio", slično je i s poljoprivredom, dok se s druge strane "jako povećao" javni sektor, kao i trgovina i turizam.

"Sve su to djelatnosti koje ne omogućavaju dugoročan gospodarski rast, ne potiču inovacije i stvaranje više dodane vrijednosti. Hrvatski izvozni proizvod je uglavnom proizvod niskog stupnja složenosti", kazala je Ivanov.

Pozitivni pomaci su zabilježeni u IT sektoru, a posljednjih godina je "opet eksplodiralo" građevinarstvo, navela je, ustvrdivši i da se sektori koji se razvijaju to čine dobrim dijelom na temelju EU fondova. "Na neki relativno kratki rok smo si osigurali izvore financiranja (...) no najmanje toga završava u prerađivačkoj industriji i industrijama koje bi nam na dugi rok trebale omogućiti veće stope rasta", napomenula je Ivanov.