FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u ožujku u prosjeku 167 bodova i bio je samo dva boda niži nego u veljači, utvrdili su u FAO-u.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine njegova je vrijednost niža za 3,6 posto.

Najviše su u ožujku poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, za 6,2 posto u odnosu na veljaču, zbog pojačane potražnje za uvozom maslaca, sira i punomasnog mlijeka u prahu uoči očekivanog smanjenja izvoza iz Oceanije.

Blago su porasle i cijene mesa, za 0,4 posto u odnosu na veljaču, pod utjecajem veće kineske potražnje za svinjetinom, govedinom i mesom peradi.

Utjecaj tih poskupljenja neutralizirao je pad cijena biljnih ulja, za 4,4 posto, zbog smanjene potražnje za palminim uljem, veće proizvodnje sojinog ulja u SAD-u i gomilanja zaliha uljane repice u Kanadi.

Pale su i cijene žitarica, za 2,2 posto na mjesečnoj razini, pritisnute nižim cijenama pšenice i kukuruza zbog obilne izvozne ponude i povoljnih izgleda uroda u ključnim proizvođačima.

Gotovo u identičnom je postotku pojeftinio i šećer, što u FAO-u objašnjavaju neočekivano dobrim urodom šećerne trske u ključnim proizvođačima Indiji i Brazilu.

U FAO-u ujedno napominju da najnovije indijske procjene pokazuju 8-postotno povećanje uroda u razdoblju od listopada 2018. do kraja siječnja ove godine, što bi značilo da će Indija istisnuti Brazil pozicije vodećeg proizvođača šećera u svijetu.

Podignuta procjena proizvodnje žitarica

U odvojenom je izvješću FAO danas povisio procjene svjetske proizvodnje i zaliha žitarica zbog kineske revizije podataka za razdoblje od 2007. do 2017. godine.

Zbog tih je izmjena procjena svjetske proizvodnje žitarica u 2018. podignuta za 1,9 posto, na ukupno 2,65 milijardi tona.

Podignuta je i procjena potrošnje žitarica u sezoni 2018/2019., za 1,2 posto, na 2,68 milijarde tona. Pritom bi potrošnja pšenice trebala dosegnuti rekordnih 748 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u.

Prognoza proizvodnje pšenice u 2019. potvrđena je na 757 milijuna tona, što predstavlja povećanje od četiri posto u odnosu na 2018. najvećim dijelom zbog više očekivane veće proizvodnje u Europskoj uniji, Ruskoj Federaciji i Ukrajini.

Najviše je FAO izmijenio prošlomjesečne procjene zaliha žitarica na kraju sezone 2018/2019., povisivši ih za gotovo 11 posto, na 849 milijuna tona, najvećim dijelom zbog izmijenjenih kineskih podataka.

Ističu pritom da bi zalihe na kraju aktualne sezone trebale biti niže za 2,9 posto nego na njezinom početku. To će rezultirati smanjenjem udjela zaliha u potrošnji s relativno visokih 32,6 posto u sezoni 2017/2018. na 30,7 posto u aktualnoj sezoni.

Procjenjuju također da će se globalna trgovina žitaricama smanjiti za 2,2 posto u odnosu na prethodnu sezonu, na 412 milijuna tona.