FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u listopadu u prosjeku 172,7 bodova, što je za 1,7 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na prošlogodišnji listopad njegova je vrijednost viša šest posto.

Najviše je u listopadu poskupio šećer, za 5,8 posto u odnosu na rujan, uglavnom pod utjecajem očekivanja znatno smanjene opskrbe u sezoni 2019/2020. s obzirom na naznake značajnog pada proizvodnje u Indiji i na Tajlandu.

Znatno su porasle i cijene žitarica, za 4,2 posto u odnosu na rujan, predvođene povećanjem izvoznih cijena pšenice i kukuruza zbog pogoršanih izgleda uroda u nekoliko ključnih zemalja-proizvođača i "snažnoj trgovinskoj aktivnosti". Suprotno tome, cijene riže pale su zbog slabije potražnje i očekivanja obilne žetve sorte basmati.

Poskupjelo je i meso, za 0,9 posto, utvrdili su u FAO-u, izdvajajući među razlozima snažnu uvoznu potražnju iz Kine.

Indeks koji mjeri kretanja cijena biljnih ulja porastao je 0,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od prošlogodišnjeg rujna, poduprt višim cijenama palminog ulja koje su neutralizirale pad cijena suncokretovog i ulja uljane repice.

Niže su cijene zabilježene samo u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, za 0,7 posto u odnosu na rujan, budući da su niže cijene sira prevagnule nad poskupljenjem obranog i punomasnog mlijeka u prahu.

Snižena procjena proizvodnje žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je dodatno snizio procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, za oko dva milijuna tona, na 2,7 milijardi tona. To bi i dalje predstavljalo povećanje za 1,8 posto u odnosu na prošlu godinu.

Snižena procjena ukupne proizvodnje žitarica odražava očekivanu manju proizvodnju pšenice, za milijun tona, od ukupno 765 milijuna tona. Time bi porasla za 4,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

FAO je snizio i procjenu proizvodnje žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, za 1,3 milijuna tona, na 1,4 milijardi tona.

Proizvodnja riže trebala bi po FAO-vim procjenama biti neznatno niža u odnosu na rekordnu 2018. i iznositi 513,4 milijuna tona.

U FAO-u procjenjuju i da će u sezoni 2019/2020. ukupna potrošna žitarica biti za 4,5 milijuna tona niža no što su do sada očekivali i iznositi još uvijek rekordnih 2,709 milijardi tona.

Zalihe bi na kraju sezone 2019/2020. trebale iznositi 849,5 milijuna tona i biti 1,5 posto niže nego na njezinom početku. Pritom bi zalihe pšenice do kraja sezone trebale porasti na 275 milijuna tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,9 posto u odnosu na njezin početak.

Obujam globalne trgovine žitaricama trebao bi iznositi 415 milijuna tona, što bi značilo da bi se zadržao na razini prethodne sezone.