Cijene hrane blago su porasle u travnju budući da je poskupljenje mesa, biljnih ulja i žitarica prevagnulo nad pojeftinjenjem šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u travnju za 0,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za ožujak i iznosio je u prosjeku 119,1 bod. To znači da su na mjesečnoj razini porasle za 0,3 posto.

U ožujku košarica osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela je na mjesečnoj razini prvi puta od rujna 2023. godine, i to za 1,2 posto, pokazuju FAO-vi podaci.

U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene su bile niže za 9,6 posto.

Najviše je u travnju na mjesečnoj razini poskupjelo meso, za 1,6 posto u odnosu na ožujak, odražavajući više cijene mesa peradi, govedine i ovčetine.

Blago su poskupjele i žitarice i biljna ulja, za 0,3 posto u odnosu na ožujak. Cijene pšenice stabilizirale su se u travnju budući da je jaka konkurencija glavnih izvoznika ublažila zabrinutost zbog nepovoljnih uvjeta uzgoja u pojedinim dijelovima Europske unije, Rusije i SAD-a.

Poskupio je i kukuruz budući da se snažna potražnja poklopila s logističkim problemima u Ukrajini zbog oštećene infrastrukture, uz zabrinutost za brazilsku proizvodnju. Riža je pak pojeftinila za 1,8 posto, uglavnom zahvaljujući dobroj žetvi indice.

Šećer je pak pojeftinio za 4,4 posto u odnosu na ožujak uglavnom zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju u Indiji i na Tajlandu i boljim vremenskim uvjetima u Brazilu. U odnosu na prošlogodišnji travanj cijene su mu niže za 14,7 posto.

Mliječni proizvodi pojeftinili su za 0,3 posto u odnosu na ožujak, odražavajući slabu uvoznu potražnju za obranim mlijekom u prahu i niže cijene sira pod pritiskom jačeg dolara. Maslac je pak poskupio zbog kontinuirano snažne uvozne potražnje.

Stagnacija proizvodnje pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je ponovo, marginalno, podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u sezoni 2023/2024., na 2,846 milijardi tona. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu sezonu porasla za 1,2 posto.

Marginalno su podigli i prognozu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., procijenivši da će iznositi 2,83 milijarde tona, što bi, prema novim izračunima, predstavljalo povećanje za 1,4 posto u odnosu na sezonu 2022/2023.

Time bi zalihe žitarica na kraju sezone ovog ljeta trebale biti veće za 2,1 posto nego na njezinom početku i dosegnuti 890 milijuna tona. Brojka je ipak niža za četiri milijuna tona no što je FAO prognozirao u izvješću iz travnja.

Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni, po novim FAO-vim izračunima, porasti za 1,6 posto, na 487 milijuna tona, uz veći obujam trgovine žitaricama krupnog zrna, poput kukuruza, i nešto manji obujam trgovine pšenicom.

Procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice ponovo je blago snižena, na 791 milijuna tona, što bi značilo da bi se više-manje zadržala na prošlogodišnjoj razini. Dosadašnje procjene pokazivale su 1-postotni rast.