Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je za HTV-ov Dnevnik 3 potvrdio ruski interes za Petrokemiju čiju potencijalnoj privatizaciji odluku donijeti Vlada.

Čačić upitan je li Petrokemija bila predmet sastanka s ruskim ministrom energetike Sergejem Šmatkom, napomenuo da su predmet bile 'mogućnosti javno-privatnog partnerstva i privatizacijskih ponuda ruskih partnera na hrvatskom energetskom tržištu',

„Spominjale su se pritom mogućnosti i želje ruskih partnera da ponude suradnju na Plominu 3, mi smo im spomenuli mogućnosti koje se javljaju na Ernestinovu, na projektu Slavonski Brod. Svakako, mogućnost na projektu termoelektrane Sisak, gdje je i sada već ugrađena ruska tehnologija putem prebijanja klirinškog dug"', naveo je Čačić.

'Ne jedan nego više partner'

„Proizvodnja u tvornici umjetnih gnojiva bitno ovisi u svojoj cijeni i mogućnosti plasmana o cijeni plina, a ovdje se radi o primarno ruskom dobavljaču. Ono što odgovorni vlasnik uvijek mora imati na umu je da drži razinu proizvodnje i da je širi, da zaposleni naravno imaju osigurana radna mjesta kao i razinu plaća. Ako hrvatska Vlada tako nešto odluči, ruski partneri - ne jedan, nego više njih, kao i cijeli niz drugih zemalja, će biti zainteresirani za takav proces", rekao je Čačić.

Najveći interes za hrvatsku tvornicu umjetnog gnojiva pokazala je tvrtka Sibur Neftehim koja je vezana uz najveću rusku državnu tvrtku Gazprom. Prema nekim informacijama, ruska je tvrtka spremna za kupnju većinskog udjela, iako zasad Čačić Rusima nije nudio konkretni udio, premda je kazao da je Petrokemija "priča vrijedna stotine milijuna eura", piše Jutarnji list. Za Petrokemiju je zainteresiran još i norveški kemijski div Yara.

Razgovaralo se i o redefiniranju trase Južnog toka, pri čemu je otvorena mogućnost da se Hrvatska vrati na magistralnu trasu, o čemu će Vlada zauzeti stav do jeseni.

Hrvatska će zadržati vlasništvo

Otvorene su i teme produktovoda između Bosanskog Broda, Slavonskog Broda i Omišlja.

„Jasno je rečeno da Hrvatska namjerava zadržati u punom vlasništvu sve te kapacitete, a otvoreni smo za suradnju i za dugoročni zakup kapaciteta od strane ruskih kompanija, naravno kao i svih drugih koji žele koristiti te kapacitete', rekao je Čačić.

Naglasio je i kako postoji interes za brodogradnju te za privatizaciju HPB banke.

„Brodogradnja ima zaista široki spektar mogućnosti, a privatizacija HPB banke sigurno će imati cijeli niz ponuđača, između njih i najveću rusku banku", poručio je.

„Što se tiče istraživanja i eksploatacije nafte i plina, u skladu s novim zakonom o rudarstvu koji će biti usvojen u travnju, Hrvatska želi da i velike ruske kompanije, zajedno sa svim drugima, sudjeluju na 'natječaju koji naravno neće biti kao što je bio slučaj kao prethodni, u okviru mjesec dana preko Božića i Nove godine, nego će to biti najmanje tri mjeseca, dovoljno vremena da se svi pripreme", zaključio je Čačić.