EK procjenjuje da će rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 28-članom EU u ovoj godini iznositi 1,4 posto, čime je za 0,1 postotni bod snizio procjenu iz privremene zimske prognoze.

Za isto toliko snižena je prognoza za EU za 2020. kada bi aktivnosti prema novim procjenama EK trebale porasti 1,6 posto.

Za 19-članu eurozonu u ovoj godini predviđaju rast od 1,2 posto, te blago ubrzanje u 2020., na 1,5 posto. Procjene iz veljače za obje su godine time snižene za po 0,1 postotni bod.

Usporavanje globalnog rasta i trgovine u posljednje vrijeme, uz veliku neizvjesnost u pogledu trgovinske politike, prigušuju izglede za rast BDP-a u ovoj i idućoj godini, konstatiraju u Komisiji.

Izdvajaju i kontinuiranu slabost u proizvodnom sektoru, posebno u zemljama čija se automobilska industrija u posljednje vrijeme suočava s problemima. Time Bruxelles aludira na prilagodbe toga sektora novim, znatno strožim testovima emisije ispušnih plinova i potrošnje goriva.

EK je u tom kontekstu znatno snizio procjenu za njemačko gospodarstvo prema kojoj sada očekuje rast od 0,5 posto u 2019., nasuprot 1,1 posto procijenjenih početkom veljače u sklopu privremenih zimskih prognozi.

U 2020. rast njemačkog gospodarstva trebao bi znatnije ubrzati, na 1,5 posto, premda je i ta procjena snižena, iako za daleko blaža 0,2 postotna boda u odnosu na zimsku.

Prepolovljena je i očekivana stopa rasta u ovoj godini za talijansko gospodarstvo, drugo po veličini u eurozoni i također važnog hrvatskog trgovinskog partnera. Za ovu godinu aktivnosti u Italiji trebale bi gotovo stagnirati, uz procijenjenu stopu rasta od samo 0,1 posto.

U 2020. trebale bi ubrzati na 0,7 posto, što je za nijansu slabije nego što su prognozirali početkom veljače.To su ujedno najniže stope rasta među zemljama EU-a.

Domaća potražnja glavni oslonac

Gospodarski rast bit će isključivo oslonjen na domaću aktivnosti, poručila je EK. Zaposlenost je, napominju, na rekordnim razinama i očekuje se da će nastaviti rasti, premda sporijim tempom nego dosad.

Veća će zaposlenost, uz rast plaća, prigušenu inflaciju, povoljne uvjete financiranja i poticajne fiskalne mjere u nekim članicama, potaknuti domaću potražnju, mišljenja su u Bruxellesu.

"Usprkos tomu, trebali bismo biti spremni pružiti po potrebi veću podršku gospodarstvu, zajedno s daljnjim reformama poticajnim za rast", rekao je, između ostaloga, Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja te poreze i carine.

EK procjenjuje da bi se nezaposlenost u EU ove godine trebala dodatno smanjiti, na 6,5 posto, s prošlogodišnjih 6,8 posto. U 2020. trebala bi po njihovim procjenama kliznuti na 6,2 posto.

U eurozoni trebala bi po njima kliznuti s prošlogodišnjih 8,2 na 7,7 posto u ovoj godini. Za 2020. predviđaju njezin daljnji pad, na 7,3 posto.

Inflacija bi u EU ove godine trebala po njihovim procjenama skliznuti na 1,6 posto, te neznatno ubrzati u 2020., na 1,7 posto, u kontekstu očekivanja da će se rast cijena energenata u idućim kvartalima usporiti.

Uz to, malo je naznaka da bi rast plaća mogao izazivati pritiske na jačanje inflacije pa se tako za eurozonu u ovoj i idućoj godini očekuje inflacija od 1,4 posto, procjenjuju u EK.

Upozoravaju ujedno na izražene rizike koji i dalje pritišću izglede za gospodarski rast. Među njima posebno izdvajaju protekcionističke mjere, kao i mogućnost produljenog razdoblja usporavanja rasta gobalnog gospodarstva i trgovine.

U Europi pak posebno izdvajaju rizike povezane s izlaskom Velike Britanije bez sporazuma i s produljenim razdobljem teškoća u proizvodnom sektoru.

Od pozitivnih vijesti navode osobnu potrošnju i investicije u EU za koje smatraju da bi se mogli pokazati otpornijima nego što se očekivalo.