Iako je jučerašnja glavna skupština Ine prošla u suglasju partnera koji upravljaju hrvatskom naftnom kompanijom, Mola i države, te je odlučeno o isplati dividende koju je zahtijevala Vlada u iznosu od 50 posto dobiti, priopćenje Ine o prijeporima oko upravljačke strukture pokazuje da se između Mola i države otvara nova-stara fronta.

Nakon što je predsjednik Nadzornog odbora Davor Štern javno iznio sumnju da upravljačka struktura Ine, usuglašena aneksom na Sporazum Mola i Vlade o zajedničkom upravljanju Inom koja uvodi institut odbora izvršnih direktora, nije u skladu s hrvatskim zakonima, Ina odnosno Molovi predstavnici iz Ininih struktura angažirali su odvjetničko društvo Madirazza i partneri da da pravno mišljenje o nekonvencionalnoj podjeli odgovornosti između uprave i izvršnih direktora kakve u Hrvatskoj inače nema.

Ina je zatražila neovisno pravno mišljenje o usklađenosti strukture korporativnog upravljanja u društvu INA d.d. s hrvatskim pravnim propisima te može li Uprava prenijeti na odbor izvršnih direktora upravljanje svakodnevnim poslovanjem, stoji u priopćenju iz Ine.

"Navedeno pravno mišljenje potvrdilo je kako je struktura korporativnog upravljanja Ine u skladu s prisilnim propisima hrvatskog zakonodavstva koji su trenutačno na snazi i da je Uprava Ine, imenovanjem izvršnih direktora i njihovim ovlaštenjem da vode poslovanje društva, postupila u skladu s mjerodavnim propisima i u okviru svojih ovlasti", zaključak je Ininih odvjetnika.

Ova odluke tek treba biti prezentirana NO-u, u kojem sjede predstavnici države, koji osporavaju sadašnju upravljačku strukturu, koja de facto svu vlast u Ini daje u ruke izvršnim direktorima, kojima je pak izravno nadređen samo predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.

Prema aneksu Sporazuma o upravljanju Ine upravljačka struktura se može revidirati ako strane potpisnice smatraju da ne ispunjava svoje predviđene zadaće.