Banke u eurozoni mogu se nositi s ultra-niskim kamatnim stopama i ustvari imaju koristi od nastojanja Europske središnje banke (ECB) da podupre gospodarski rast i inflaciju, ustvrdio je član ECB-ova izvršnog vijeća Benoit Coeure, nagovješćujući time nove mjere ublažavanja monetarne politike. 

Dobit banaka jest slaba, zbog čega su im i kapaciteti za generiranje kapitala ograničeni, ali mnoge među njima uspješno su prebrodile negativne kamatne stope i profitirale od ECB-ove labave monetarne politike, poručio je u srijedu jedan od najvažnijih suradnika čelnika ECB-a Marija Draghija. 

Coeureove izjave spadaju među posljednje signale iz ECB-a prije uobičajenog ograničavanja kontakta s medijima uoči redovne mjesečne sjednice koja će biti održana za tjedan dana, a rezultirat će, prema očekivanjima mnogih, novim monetarnim mjerama. Time je Coeure dao naslutiti kako nema promjena po pitanju argumenata za daljnje ublažavanje monetarne politike. 

Nadovezuju se također na upozorenja čelnika ECB-a da su ojačali rizici po rast gospodarstva i po inflaciju, koja su ulagači protumačili kao novi signal dodatnog ublažavanja monetarne politike. 

Očekuje se da će ECB na sjednici 10. ožujka spustiti kamatnu stopu na depozite banaka još dublje u negativno područje, premda su se banke žalile da im negativne stope pritišću marže, ograničavaju kapacitete za kreditne plasmane i time polučuju upravo suprotne efekte od zacrtanih. 

"Mnoge su banke više nego uspješno kompenzirale pad prihoda od kamata putem većeg obujma kreditiranja, nižih kamatnih troškova, nižih sredstava rezerviranja i kapitalnih dobitaka", odgovorio im je Coeure u četvrtak na konferenciji u Frankfurtu.

"Lani su, primjerice, ukupni neto kamatni prihodi banaka porasli, u prvom redu zato što su krizom pogođene banke refinancirale obveze s visokim prinosom koje su stigle na naplatu", dodao je.

Njegove poruke navode na zaključak da su najveći problemi s kojima se banke suočavaju zapravo naslijeđeni iz prethodnog razdoblja, a uključuju loše zajmove i slabe poslovne modele. Dodao je da bi ECB-ova pasivnost prouzročila puno veću štetu. 

"Naša je ustrajnost u ispunjenju zadaće očuvanja cjenovne stabilnosti od presudne važnosti. Kakva bi bila cijena za financijski sektor da se nije odgovorilo mjerama monetarne politike?", pitao je dužnosnik ECB-a.

Premda nekonvencionalne mjere imaju i neželjene nuspojave, uključujući one po neto kamatne prihode i cijenu imovine, Coeure je ponovio da je ECB-ov prioritet i dalje očuvanje cjenovne stabilnosti.