NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 15.01.2013

Banke srednje i istočne Europe i dalje imaju dobru profitabilnost

Iako i dalje pod pritiskom nesigurnog globalnog okruženja i nestabilnosti unutar eurozone, bankovni sektor srednje i istočne Europe i dalje iskazuje dobru profitabilnost, pokazuje analiza Unicredita. Uz očekivani prosječni povrat na kapital od 10,9 posto u razdoblju od 2012. do 2015., regija će ostvariti atraktivnu dvoznamenkastu stopu profitabilnosti koja je održivija nego u zapadnoj Europi. Ovo je jedan od glavnih rezultata najnovije studije bankovnog sektora koju je napravio UniCreditov odjel strateškog planiranja za SIE i koja pokriva 17 zemalja regije. Prihodi u regiji su pod pritiskom, ali su profitne marže i dalje dvostruko veće no u Zapadnoj Europi. Troškovna učinkovitost i upravljanje rizicima i dalje će biti dominantni čimbenici za rezultate banaka. Unutar regije SIE vidljiva je jasna podjela. S jedne su strane Turska i Rusija koje ostvaruju iznadprosječne rezultate, dok će u bankovnom sektoru na Balkanu i u Ukrajini profitabilnost i dalje biti u padu. Kvaliteta aktive predstavljat će čimbenik rizika, barem do 2014. godine.

"U usporedbi s razvijenijim zemljama dugoročni potencijal rasta gospodarstava u regiji SIE je netaknut", ističe Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu. Dodaje sljedeće: "Neka se od njih doimaju naročito povoljnima u usporedbi s drugim tržištima u nastajanju". Na primjer, predviđa se da će realni rast BDP-a u zemljama ZND-a i Turskoj u prosjeku iznositi 4,4 posto u razdoblju od 2013. do 2017. godine, čime će ostvariti bolji rezultat čak i od regije Bliski istok / Sjeverna Afrika (+4,2 posto) i Latinske Amerike (+4,0 posto). Istovremeno će gospodarstvo eurozone rasti po prosječnoj stopi od 1,2 posto. Snaga regije SIE leži u njenoj konkurentnosti, fleksibilnosti tržišta rada i troškovima radne snage. U kratkom se roku očekuje poticaj od niskih kamatnih stopa i niske inflacije, kao i od smanjenja zaliha i povećanja vanjske potražnje. Nedavno su se pojavili određeni pozitivni signali i u svezi raspoloženja ulagača i pokazatelja realnog gospodarstva.

Što se tiče bankovnog sektora u srednjoj i istočnoj Europi, rast kreditiranja i imovine nije prekidan od izbijanja globalne financijske krize 2008. Štoviše, ukupna aktiva banaka u regiji SIE u stalnom je porastu, pa je ukupni rast u razdoblju između rujna 2008. i rujna 2012. iznosio 700 milijardi eura. Istina, tempo rasta je usporen u usporedbi s pretkriznim razdobljem. "Usporeni rast ukupne imovine uzrokovan je opreznijim pristupom, padom kvalitete imovine i ograničenim mogućnostima za ulaganje", izjavio je Aurelio Maccario, voditelj Strateškog planiranja za SIE u UniCreditu. Dodaje: "Osim toga, omjer kredita i depozita ima sve važniju ulogu, radi potrebe za poboljšanjem strukture financiranja bilance". Slijedom toga smanjuje se važnost obaveza prema inozemstvu kao izvora financiranja, iako ta sredstva i dalje predstavljaju relevantan čimbenik za dinamiku kreditiranja na lokalnim tržištima. Tijekom protekle četiri godine banke u regiji SIE prikupile su oko 130 milijardi eura dodatnog kapitala, što predstavlja kumulativno povećanje za 49 posto.

Unatoč slaboj potražnji, najnovija kretanja pokazuju da je u mnogim zemljama SIE ostvaren rast kreditiranja u 2012., iako postoje znatne razlike unutar regije. Rusija i Turska su na čelu, s najjačim rastom kredita klijentima, kao i izrazito povoljnim omjerom kredita i depozita. Što se tiče kamatnih stopa, središnje banke u regiji SIE opet se vraćaju mjerama popuštanja monetarne politike. Od 2008. konsolidirana su potraživanja europskih banaka na temelju izravnih i deviznih kredita u regiji SIE smanjena. Štoviše, u posljednje se vrijeme kreću oko "novog prosjeka".

Strani igrači imaju važnu ulogu u bankovnom sustavu srednje i istočne Europe. Uključujući Rusiju i Kazahstan, na dan 30. lipnja 2012. 43 posto ukupne aktive bilo je u vlasništvu međunarodnih bankovnih grupacija, što je nešto manje u odnosu na kraj 2010. taj udio iznosio 46 posto. Ako se izuzmu Rusija i Kazahstan, gdje domaći igrači imaju oko 70% tržišnog udjela, strane grupe drže gotovo dvije trećine ukupne aktive bankovnog sektora. Nasuprot tome, strani su igrači zabilježili porast udjela aktive u SIE unutar ukupne aktive svojih grupa, od 12,8 posto na 13,5 posto unutar posljednje četiri godine. "Međunarodne bankovne grupe u SIE djeluju više na strani pasive, potičući domaće financiranje, nego na strani aktive", kaže Aurelio Maccario. "Time su grupe koje posluju u više zemalja poboljšale svoj prosječni omjer kredita i depozita u SIE sa 107,2 na 98,2 posto".
Posljedično se omjer aktive i vlastitog kapitala smanjio na razinu nižu nego u pretkriznom razdoblju, ali višu nego u 2009. i 2010.

U budućnosti će biti važno obnoviti rast gospodarstva, a time i potražnju za kreditima, koju će banke podržati, kažu iz UniCredita. Na tom putu regulatori, vlade i banke trebaju postići pravu ravnotežu između regulatorne zaštite i nastojanja za povećanjem rasta. "U mnogim zemljama SIE krediti poduzećima čine više od 30 posto bilanci banaka. S druge strane, poduzeća su ovisna o financiranju putem banaka, slično kao i u zapadnoj Europi", ističe Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za Srednju i istočnu Europu. Dodaje: "Kao i mnogi naši konkurenti, spremni smo zadovoljiti potrebe klijenata I podržati ih u ostvarivanju njihovih poslovnih ciljeva".

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3 - 2026)(na kraju Q3 - 2026)

(koji na 30.09.2026. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste SEE Equity A +25,46%  3
ZB CEE Equity +24,95%  4
Erste Nova Europa +21,90%  5

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,12250 -0,01
-0,65%
GBP
0,85033 0,00
-0,40%
CHF
0,92790 -0,02
-1,67%
JPY
176,99000 -1,50
-0,84%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
123,11 €
01.10.2026
-1,36%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
ZB Bond Select - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 02.10. 16:00  4469,48
38,13
0,86
CROBEX10* 02.10. 16:00  2934,57
34,44
1,19
CROBEX10tr* 02.10. 16:00  3469,41
40,73
1,19
ADRIAprime* 02.10. 16:00  3665
-3,16
-0,09
CROBISTR* 02.10. 16:31  186,9414
0,01
0,01
CROBIS* 02.10. 16:31  97,7199
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2026 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:04 02.10.2026)
(17:08:04 02.10.2026)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
1.126,00 €
3,87%
1.421.174,00 €
ADRS2
113,00 €
2,73%
898.430,00 €
RIVP
8,70 €
-1,14%
198.673,36 €
KODT
4.460,00 €
1,36%
151.340,00 €
7POL
11,32 €
-0,70%
115.452,90 €
7SLO
65,30 €
-0,31%
84.695,00 €
HT
38,80 €
0,00%
78.117,70 €
KOTR2
1.750,00 €
-1,13%
59.890,00 €
KODT2
4.280,00 €
0,94%
59.410,00 €
DLKV
16,55 €
3,44%
53.255,45 €
Redovni dionički promet:   
3.507.112,95 €
Redovni obveznički promet:   
22.360,20 €
Sveukupni promet:   
4.621.473,15 €