Nakon snažnijeg nego što se očekivalo rasta hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju i zahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) najavili su povećanje procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 7 posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Brži rast od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 7,8 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju.

Na kvartalnoj je razini, pak, ojačalo 2 posto, sporije u odnosu na 2,8 posto u prethodnom tromjesečju.

„Usporavanje oporavka na tromjesečnoj razini možemo pripisati postupnom pogoršanju optimizma u drugom tromjesečju. S druge strane, bolja epidemiološka slika, uz gotovo potpuni izostanak epidemioloških mjera, ali i povoljne vremenske prilike zasigurno su povoljno utjecale na turistička kretanja, posljedično i na potrošnju", navode analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.

Hrvatski BDP u drugom je tromjesečju porastao brže u odnosu na prosjek u Europskoj uniji.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,6 posto na kvartalnoj, a 4 posto na godišnjoj razini.

Samo je Slovenija u proteklom kvartalu zabilježila veći rast od Hrvatske, 8,3 posto na godišnjoj razini.

Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta od Hrvatske zabilježila je samo Rumunjska, 2,1 posto.

Porasle gotovo sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u drugom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 41,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom tromjesečju. Pritom je izvoz roba porastao 26,5 posto, a usluga 65,7 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 28,6 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 30,7, a usluga za 15,1 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 5 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 7,9 posto.

U drugom je tromjesečju pala samo državna potrošnja, za 2,2 posto.

BDV porastao 8,8 posto

Bruto dodana vrijednost (BDV) u razdoblju od travnja do lipnja porasla je, pak, 8,8 posto na godišnjoj razini, a najveći doprinos rastu BDV-a ostvaren je u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju, kao i pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.

Očekuje se snažan rast BDP-a i u trećem kvartalu

Nakon većeg nego što se očekivalo rasta u drugom tromjesečju, očekuje se i snažan rast u trećem.

„Dosadašnji ekonomski pokazatelji upućuju na izvrsnu izvedbu središnje turističke sezone i daljnja poboljšanja na tržištu rada. Uz iznad očekivani rast u drugom tromjesečju, otpornost industrije veća je od inicijalnih očekivanja. Navedeno će se pozitivno odraziti i na kretanje gospodarstva u trećem tromjesečju koje bi također trebalo donijeti solidnu stopu i široko rasprostranjen rast", ističu analitičari RBA.

U prvom polugodištu rast veći od 7 posto

Poručuju da će povećati svoje procjene rasta BDP-a u ovoj godini.

„Uz realnu godišnju stopu koja je u prvoj polovini godine premašila 7 posto, najavljujemo zamjetnu reviziju na više naše procjene BDP-a za 2022. godinu s trenutnih 4,4 posto", navodi se u analizi.

Ipak, krajem ove i početkom iduće godine očekuju usporavanje rasta gospodarstva.

„Razloga za pretjerani optimizam nema jer je usporavanje rasta sasvim izvjesno, a negativni rizici u međuvremenu nisu nestali. Naime, potencijalno klizanje europodručja u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023., snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak, već i na povjerenje potrošača i poduzeća te potencijalna nemogućnost realizacije investicija unutar nacionalnog okvira Plana oporavka i otpornosti sigurno bi moglo rezultirati nižom stopom rasta BDP-a u 2023. od trenutno očekivanih 3 posto godišnje", zaključuju analitičari RBA.