„Kao rezultat preusmjeravanja trgovine, njemački će izvoz robe u Kinu iduće godine vjerojatno pasti za gotovo 4,5 milijardi dolara, pogotovo u industrijama poput automobilske, zrakoplovne i industrijskih strojeva", stoji u priopćenju instituta.

Dodali su kako će samo brazilski uzgajivači soje zabilježiti jači udar te da će im izvoz u Kinu pasti za pet milijardi dolara zbog američko-kineskog trgovinskog sporazuma.

Kao dio sporazuma, Kina se obvezuje da će uvesti američku robu u vrijednosti od oko 200 milijardi dolara i zbog toga će odustati od proizvoda iz drugih zemalja, napomenu je predsjednik IfW-a Gabriel Felbermayr.

„S druge strane, sporazum donosi štetu ostalim kineskim trgovinskim partnerima, čiji uvoz sada zamjenjuju američki proizvodi i koji u velikoj mjeri gube tržišni udio u Kini", dodao je.

IfW očekuje da će njemačka proizvodnja biti najviše pogođena. Očekuje se da će taj sektor u 2021. godini u Kinu izvesti 4,3 milijarde dolara manje robe, u usporedbi sa scenarijem bez trgovinskog rata i bez privremenog sporazuma.

Felbermayr tvrdi da je sporazum upitan na nekoliko razina.„SAD ima jednostranu korist, dok Kina i treće zemlje gube. Jasno krši pravila WTO-a i ostavlja mnoga pitanja neodgovorenima, poput onoga što se događaj ako Kina ne ispuni svoje uvozne obveze", kaže.

Privremeni sporazum, poznat kao trgovinski sporazum „prve faze", omogućio je da obje zemlje povuku carine u namjeri da zaustave dvogodišnji trgovinski rat.