Hrvatska: Domaće gospodarstvo nastavilo je bilježiti solidna vanjskotrgovinska kretanja, dok su proizvođačke cijene ubrzale pod utjecajem energetskog sektora, a na domaćem tržištu kapitala prevladavao je pozitivan sentiment.

SAD: Američke dionice ostvarile su pozitivan tjedan unatoč porukama Feda koje upućuju na mogućnost daljnjeg zaoštravanja monetarne politike, dok su ulagači pratili inflacijske pritiske, prinose na obveznice i kretanja na energetskim tržištima.

Europa: Europske dionice završile su tjedan uglavnom nepromijenjene dok su investitori procjenjivali poruke ECB-a, mješovite gospodarske pokazatelje i nastavak slabosti u dijelovima europske industrije.

Kina i Japan: Kineska tržišta bila su pod pritiskom slabije izvedbe tehnološkog sektora i mogućih novih američkih ograničenja, dok je Japan ostvario pozitivan tjedan predvođen AI i poluvodičkim dionicama.

Hrvatska
Objavljeni makroekonomski pokazatelji upućuju na nastavak stabilne gospodarske aktivnosti, iako pojedini pokazatelji sentimenta sugeriraju određeno usporavanje optimizma među poduzetnicima. Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) na kraju trećeg tromjesečja spustio se na 120,2 boda, najnižu razinu u posljednje četiri godine, pri čemu je poslovni optimizam na godišnjoj razini pao sedmi kvartal zaredom.
U industrijskom sektoru proizvođačke cijene u rujnu su porasle za 2,6% u odnosu na prethodni mjesec te 8,6% na godišnjoj razini. Pritom je najveći doprinos rastu i dalje dolazio od energetskog sektora, dok su proizvođačke cijene bez energije zabilježile znatno umjerenije povećanje od 0,2% na mjesečnoj i 1,1% na godišnjoj razini.
Pozitivni signali nastavili su stizati iz vanjskotrgovinske razmjene. Hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci 2026. dosegnuo je 17,85 milijardi eura, što predstavlja rast od 9,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvoz je istodobno porastao 3,9%, na 31,5 milijardi eura, dok je vanjskotrgovinski deficit smanjen za 2,6% na 13,3 milijarde eura.
Na domaćem tržištu kapitala prevladavao je pozitivan sentiment. CROBEX je na tjednoj razini porastao 0,53%, dok je CROBEX10 ostvario rast od 0,44%. Od korporativnih vijesti ističe se da je KONČAR D&ST potpisao okvirni ugovor s talijanskim operatorom distribucijskog sustava E-distribuzione SpA, članicom Enel grupe, za isporuku distributivnih transformatora. Ukupna maksimalna vrijednost ugovora premašuje 28,5 milijuna eura, a realizacija isporuka predviđena je tijekom 2027. i 2028. godine, što dodatno potvrđuje snažnu poziciju kompanije na europskom tržištu elektroenergetske infrastrukture.

SAD
Američka tržišta kapitala zabilježila su pozitivna kretanja tijekom tjedna unatoč povišenoj volatilnosti. S&P 500 porastao je 1,15%, Dow Jones Industrial Average 0,93%, a Nasdaq Composite 0,64%, dok je Russell 2000 završio tjedan u minusu. Na raspoloženje ulagača utjecala su kretanja povezana s umjetnom inteligencijom, geopolitičke napetosti na Bliskom istoku te izražene oscilacije prinosa na državne obveznice i cijena energije. Među sektorima najbolju izvedbu ostvarili su energija, komunalne usluge i potrošačka dobra široke potrošnje, dok su tehnološke i industrijske dionice zaostajale za tržištem.
U fokusu tržišta bio je zapisnik sa sastanka Feda koji je pokazao da većina dužnosnika i dalje očekuje barem jedno dodatno povećanje kamatnih stopa do kraja godine zbog postojanih inflacijskih pritisaka. Istodobno je naglašeno kako će buduće odluke ovisiti o pristiglim makroekonomskim podacima, što je ostavilo otvorenim pitanje vremena eventualnog novog povećanja kamatnih stopa.
Objavljeni gospodarski pokazatelji također su upućivali na nastavak inflacijskih pritisaka. ISM indeks uslužnog sektora blago je pao na 54,9 bodova sa 55,4 boda u kolovozu, no zadržao se uvjerljivo u zoni ekspanzije. Istodobno je komponenta cijena porasla na najvišu razinu od sredine 2022. godine, dok su inflacijska očekivanja potrošača prema anketama New York Feda i Sveučilišta Michigan zabilježila rast.
Na tržištu obveznica prinosi na američke državne obveznice bili su vrlo volatilni. Prinosi na 10-godišnje i 30-godišnje obveznice tijekom tjedna dosegnuli su najviše razine od 2002. godine, prije nego što su se djelomično povukli uslijed snažne potražnje na aukcijama državnog duga. Investitori su pritom nastavili balansirati između očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike i znakova da visoke kamatne stope postupno usporavaju gospodarsku aktivnost.