Očekuje se značajno usporavanje globalne gospodarske aktivnosti na temelju sve više vodećih pokazatelja. Istovremeno, podaci o inflaciji nastavljaju obarati povijesno najviše razine. Izuzetak nije bila ni objava inflacije u SAD-u za lipanj. Stoga su povećana očekivanja investitora da bi američki Fed i u nastavku godine mogao zauzeti agresivna stav prema dinamici podizanja referentnog kamatnjaka. Geopolitički rizik nastavlja se intenzivirati uslijed pogoršane opskrbe plinom iz Rusije u Europi te izbijanja nove političke krize u Italiji. Također, dosadašnje objave rezultata kompanija za drugo tromjesečje su razočaravajuće.

Fed je započeo ciklus povećanja kamatnih stopa u ožujku sa standardnim povećanjem stope od 25bb. Dinamika je pojačana u svibnju (+50bb) i lipnju (+75 bb). U srpnju je Fed povisio stopu za dodatnih 75 bb čime je dosegnuo ciljni raspon od 2,25-2,50%. Predsjednik Fed-a Jerome Powell rekao je da bi još jedno veliko povećanja kamata moglo biti na idućem sastanku u rujnu. Također, napomenuo je da će Fed dati manje jasne smjernice za buduća povećanja kamata, umjesto pristupa od sastanka do sastanka koii ovisi o podacima. Daljnja su povećanja vjerojatna, ali se otvorio put za usporavanje tempa. Trenutna predviđanja za sastanak u rujnu su 50 bb.

Krajem mjeseca ECB je započeo svoj proces normalizacije podignuvši referentni kamatnjak za 50 bb, više nego što je predloženo na sastanku u lipnju (25 bb). U isto vrijeme ECB je najavio TPI (Transmission Protection Instrument) čije se karakteristike čine dovoljnima da bi bio učinkovit. TPI kupovine bile bi usmjerene na vrijednosne papire javnog sektora preostalog dospijeća od jedne do deset godina. Procijenjeno je da je BDP eurozone porastao je za 0,2% u drugom kvartalu 2022. što je značajno usporavanje u odnosu na prethodno razdoblje. PMI za srpanj ukazuje na značajno slabljenje gospodarske aktivnosti početkom trećeg kvartala.

Nakon konačne potvrde ulaska Hrvatske u euro područje 1. siječnja 2023., potvrđen je i tečaj konverzije od 1 euro=7,53450 kuna. Uslijedilo je izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala. Obzirom da e krajem srpnja dospijeva 1 mlrd eura obveznica iz 2011. Ministarstvo financija izdalo je 1,2 mlrd eura obveznica kroz dvije tranše. Novo srpanjsko izdanje donijelo je povoljnije uvjete financiranja. Kao direktnu posljedicu formalne odluke ulaska u euro područje, Fitch je podignuo kreditnu ocjenu Hrvatske za jednu razinu na BBB+ uz stabilne izglede. Potom je u skladu s očekivanjima isti korak uslijedio i od S&P-a podignuvši rejting također na BBB+. Moody′s koji je jedini držao Hrvatsku ispod investicijske razine povisio je ocjenu na Baa2.

Dionička tržišta - Zadržana volatilnost na globalnim dioničkim tržištima

Razlozi za trenutnu slabost tržišta su mnogobrojni: neizvjesna geopolitička situacija u Europi (obustava plina Poljskoj i Bugarskoj), poremećaji u lancu opskrbe, dugotrajnost pandemije (nove stroge epidemiološke mjere u Kini), rekordne razine inflacije, usmjerenost na objave poslovnih rezultata.

Pozitivan sentiment s europskih dioničkih tržišta prelio se krajem mjeseca i na Zagrebačku burzu. Pritom možemo optimizam investitora pripisati i sezoni objava financijskih izvješća domaćih kompanija za drugo ovogodišnje tromjesečje.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu srpnju

Volatilnost na globalnim financijskim tržištima zadržana je i tijekom srpnja. U fokusu investitora bila je retorika čelnika vodećih središnjih banaka te makroekonomske objave.

Ministarstvo financija u srpnju je na domaćem tržištu kapitala izdalo 1,2 mlrd eura obveznica kroz dvije tranše, 400 mil. eura obveznica dospijeća 2026. te prinosa pri izdanju 2,17% (kupon 2,125%) te 800 mil. eura obveznica dospijeća 2032. uz prinos 3,47% (kupon 3,375%). Ovim izdanjem prema računu financiranja zatvorile bi se potrebe za financiranjem na tržištima kapitala za ovu godinu.

Novčano tržište - Jačanje američkog dolara i blaga aprecijacija domaće valute

Tijekom lipnja američki je dolar aprecirao te je mjesec završio na razini 1,02. Također tijekom mjeseca dosegnute su i povijesno paritetne razine američkog dolara i eura. Istovremeno, na domaćem deviznom tržištu mjesec je protekao u znaku blagog jačanja domaće valute u odnosu na euro. Mjesec je započeo na razini 7,530, a završio na razini 7,515.

Odljev likvidnosti iz sustava za oko 4 milijarde kuna uslijed namire državne obveznice, trenutni višak likvidnosti iznosi oko 68 milijardi kuna.

Hrvatska narodna banka najavila je smanjenje stope obvezne pričuve s 9% na 5% 10. kolovoza te s 5% na 1% 14. prosinca, kao i minimalno potrebna devizna potraživanja sa 17% na 8,5% u kolovozu te potpuno ukidanje mjere u prosincu. Navedeno će dodatno povećati likvidnost sustava koja je već sada na iznimno visokim razinama.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr