Na posljednjem ovogodišnjem sastanku FOMC-a potvrđena su očekivanja te su dužnosnici Fed-a podigli raspon referentnog kamatnjaka na 2,25%-2,50%. Četvrto podizanje kamatnjaka u 2018. godini, iako očekivano, negativno je utjecalo na dionička tržišta na kojima sve više vlada strah od usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Čelni čovjek Fed-a J. Powell najavio je dva podizanja u 2019. godini, te će uz nastavak smanjivanja bilance središnje banke, dinamika stezanja monetarne politike u narednoj godini biti nešto blaža. Odluka Fed-a suprotna je retorici Trumpove administracije, te je odnos između čelnika Fed-a J. Powella i predsjednika D. Trumpa sve lošiji.

Na mjesečnom sastanku ECB-a očekivano je zadržana stopa referentnog kamatnjaka te je najavljeno zadržavanje kamata na rekordno niskim razinama barem do kraja ljeta 2019. Službeno je potvrđen prestanak programa kupnje obveznica usprkos porastu rizika oko gospodarskog usporavanja eurozone i pojačanih neizvjesnosti na tržištima. Predsjednik ECB-a M. Draghi u iznošenju makroekonomskih projekcija ponovno je smanjio stopu rasta za 2019. godinu s 1,8% na 1,7%, te stopu rasta za ovu godinu s 2,0% na 1,9%.

Fokus investitora ponovno je bio na Italiji. Europska komisija odobrila je talijanski proračun za 2019. godinu s deficitom na razini od 2,04% BDP-a. Tako je otklonjena prijetnja aktiviranja sankcija u okviru Procedure prekomjernog manjka. Talijanske obveznice posljedično su zabilježile pad u prinosima koji su dotakli najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, dok su ojačali aprecijacijski pritisci na euro. Britanska premijerka Theresa May dobila je većinu glasova na sastanku Konzervativne stranke na kojem je postojala mogućnost da joj se izglasa nepovjerenje, a ta je vijest podržala aprecijaciju britanske funte.

Cijena sirove nafte dotakla je najniže razine u posljednjih godinu dana. Na sastanku OPEC-a je dogovoreno smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno što je iznad očekivanja tržišta. Unatoč izjavama američkog predsjednika D. Trumpa da su pregovori oko trgovinskog sporazuma s Kinom u tijeku, investitori su u strahu da će nakon isteka 90-dnevnog primirja biti ponovno implementirane sankcije.

U skladu s očekivanjima agencija za procjenu kreditnog rejtinga Fitch zadržala je kreditni rejting Hrvatske na ocjeni BB+ uz pozitivne izglede. Tako je hrvatski rejting zadržan na jednom stupnju ispod investicijskog. Zadržavanju rejtinga Hrvatske pridonijeli su i dobri fiskalni rezultati unatoč pristiglim obvezama po državnim jamstvima (Uljanik), očekivanja kako će proračun opće države u razdoblju od 2019. do 2020. ostati uglavnom uravnotežen te očekivanja kako će udio javnog duga u BDP-u pasti na 74,1% u ovoj, na 68,3% do 2020. te 61,9% do 2023. Pozitivan doprinos došao je i od očekivanja o prosječnom rastu hrvatskog gospodarstva od 2,5% u razdoblju do 2020. te stabilni bankarski sektor. Isto tako Fitch očekuje kako bi Hrvatska mogla do 2020. pristupiti tečajnom mehanizmu ERM2 kao prvom koraku prema eurozoni.

Dionička tržišta

U prosincu je zabilježen snažan pad na dioničkim tržištima uslijed usporavanja rasta globalne ekonomije, neizvjesnosti Fed-ove politike i trgovinskog sukoba, te prisutnih geopolitičkih rizika. Na međunarodnim financijskim tržištima sve su prisutnije špekulacije i strahovi kako američka krivulja prinosa (koja je u jednom segmentu poprimila inverzan oblik) upućuje na recesiju američke ekonomije. Svi glavni dionički indeksi bili su pod snažnim pritiskom tijekom mjeseca: NASDAQ Composite (-9,48%), Dow Jones (-8,66%), S&P 500 (-9,18%). Europska dionička tržišta zabilježila su pad vrijednosti uslijed slabljenja gospodarstva u eurozoni i situacije oko Brexit-a. Tako su na mjesečnoj razini vodeći indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-6,20%), francuski CAC40 (-5,46%) i britanski FTSE100 (-3,61%).

Negativni sentiment europskih investitora nije se prelio na hrvatsko dioničko tržište, pa je tako naš vodeći indeks unatoč globalnim događanjima zabilježio rast vrijednosti (+1,12%). Pesimizam oko rješenja trgovinskih sukoba i usporavanje globalnog rasta utjecali su negativno na MSCI EM dionički indeks (-3,64%).

Obveznička tržišta

Strah investitora od usporavanja globalnog gospodarstva, neizvjesnost Fed-ove politike i rješenja trgovinskog sukoba povećala je averziju prema riziku i posljedično potražnju za vodećim svjetskim obvezničkim izdanjima. Tako je prinos na referentni američki Treasury pao na najniže razine od siječnja (2,68%), a objava kako je Europska komisija odobrila talijanski proračun pozitivno je utjecala na cijene obveznica te posljedično na pad prinosa. Hrvatske euroobveznice su zabilježile blagi rast cijena, dok skromniji volumeni trgovanja nastavljaju obilježavati domaće obvezničko tržište.

Novčano tržište

U prosincu su zabilježene tri devizne intervencije HNB-a uslijed nastavka aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu. Prvom intervencijom u mjesecu, koja je ujedno i najveća na hrvatskom tržištu u posljednjih 19 godina, HNB je otkupio 494,7 milijuna eura. Djelovanjem HNB-a sa tržišta je ukupno otkupljeno 1,083 milijarde eura. Tečaj se stabilizirao krajem mjeseca na razini od 7,411 kuna za euro. Tijekom mjeseca zabilježena je blaga deprecijacija dolara te je tečaj EUR/USD zaključen na razini od 1,147 dolara za euro.

Tijekom mjeseca održana je aukcija trezorskih zapisa, te je Ministarstvo financija prihvatilo ponude u iznosu od 1,872 milijardi kuna i 3,3 milijuna eura. Prinos na trezorski zapis u kunama zadržao se na razini od 0,09%, a na trezorski zapis uz valutnu klauzulu na 0,00%. Održana je i strukturna operacija, prva u ovoj godini, na kojoj je HNB uz kamatnu stopu od 1,2% i rok dospijeća od 5 godina bankama plasirao 1,397 milijardi kuna, što upućuje na snažniju kreditnu aktivnost u domaćoj valuti.

Tečajnica fondova ZB Investa