U ožujku se ionako kompleksna situacija na financijskim tržištima dodatno usložnila izbijanjem krize povjerenja u bankarskom sustavu, nakon što je nekoliko američkih regionalnih banaka propalo zbog naglog povlačenja depozita, što je imalo vrlo snažan kratkoročni učinak na financijska tržišta. Osim toga, na kretanja na financijskim tržištima su utjecali drugi dobro poznati čimbenici koji su u prethodnom razdoblju bili u fokusu investitora, prvenstveno očekivanja oko daljnjeg tempa zaoštravanja monetarne politike u borbi protiv inflacije, zatim objave makroekonomskih podataka koji su počeli pokazivati određene efekte restriktivne monetarne politike, te daljnje praćenje geopolitičkih kretanja s obzirom na rat u Ukrajini, ali i zatezanje odnosa između SAD-a i Kine.

Mjesec je svakako obilježila kriza financijskog sektora u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su dvije regionalne banke propale zbog naglog povlačenja depozite te propusta u internom upravljanju rizicima, što je primoralo monetarne vlasti na poduzimanje hitnih izvanrednih mjera kako bi vratili narušeno povjerenje u bankarski sustav, što je prijetilo „širenjem zaraze" i izazivanjem nestabilnosti u širem financijskom sustavu. Poduzete regulatorne i likvidnosne mjere su uspjele ograničiti širenje krize u SAD-u. Međutim, kriza povjerenja se prelila na Credit Suisse, koja se duže vrijeme suočavala s vlastitim poslovnim poteškoćama, koje su u kriznom razdoblju pojačane, pa su i švicarske monetarne vlasti bile prinuđene intervenirati, a Credit Suisse se spojiti s konkurentom UBS-om, uz značajne gubitke za postojeće ulagače u vrijednosne papire Credit Suissea.

Kriza financijskog sektora je bila jedan od najvažnijih čimbenika koje su središnje banke uzimale u obzir kod donošenja novih mjera monetarne politike u ožujku. Iako je dio tržišnih sudionika iščekivao zaokret politike, središnje banke s obje strane Atlantika su zadržale isti smjer djelovanja. Najprije je zasjedalo upravno vijeće Europske središnje banke, koje je donijelo odluku o novom povećanju ključnih kamatnih stopa za 50 baznih bodova, koje su sad dosegnule 3,50%, uz jasnu i nedvosmislenu poruku da je europski bankarski sustav stabilan, te da ECB ima odgovarajuće alate na raspolaganju i spreman je odlučno djelovati ako se ukaže potreba za tim. Tjedan kasnije je nove odluke donosio i američki FED, koji je podigao kamatne stope za 25 baznih bodova na raspon 4,75-5,00%, te poslao slične poruke u vezi stabilnosti bankarskog sustava. Niti jedna od ove dvije središnje banke nije dala jasne smjernice za buduće djelovanje, osim da će ono ovisiti o daljnjim kretanjima i novim podacima, prvenstveno inflaciji.

Međugodišnje inflacijske stope su nastavile padati i u SAD-u i u Europi, ali stope temeljne inflacije ne dijele takav trend, pri čemu temeljna inflacija u Europi još uvijek nije počela padati, a u SAD-u popušta sporije od očekivanja. Takva otpornost se pripisuje još uvijek vrlo snažnoj ekonomskoj dinamici, posebno u uslužnom sektoru i na tržištu rada. Iako makroekonomski podaci koji su pristigli ne daju u potpunosti jasnu sliku, pojedini objavljeni pokazatelji impliciraju da je zaoštravanje monetarne politike ipak imalo učinka u pojedinim segmentima gospodarstva.

Izbijanje krize bankarskog sustava je izazvalo trenutačnu veliku volatilnost na financijskim tržištima, pri čemu su dionička tržišta značajno gubila na vrijednosti, pogotovo dionice u financijskom sektoru, a oštro su pali i prinosi na dužničke vrijednosne papire u potrazi za sigurnijim oblicima imovine te u očekivanju zaokreta monetarne politike uslijed nestabilnosti financijskog sustava. Međutim, kako su mjere monetarnih vlasti djelovale na ograničavanju širenja krize, tako se i situacija na financijskim tržištima stabilizirala prema kraju mjeseca. Najvažniji svjetski dionički indeksi su mjesec mahom završili u zelenome, s obzirom da je prevladalo očekivanje da će kriza financijskog sektora skratiti ili ublažiti ciklus monetarnog zaoštravanja, pri čemu je najviše porastao američki tehnološki indeks Nasdaq s dobitkom većim od 6%, S&P 500 je porastao oko 3,5%, dok su Dow Jones, DAX i Nikkei upisali dobitke od oko 2%. Prinosi na obveznice su reagirali na financijsku krizu oštrim padom, nakon čega su djelomično porasli, ali su mjesec i dalje zaključili na nižim razinama, pri čemu je pad na bližem kraju krivulje prinosa bio izraženiji.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr