U listopadu je fokus investitora ponovno bio na kretanju inflacije, te zasjedanju glavnih središnjih banaka i njihovim odlukama o daljnjem smjeru kretanja monetarne politike. Također, mjesec je bio ispunjen i objavama kvartalnih rezultata najvećih svjetskih kompanija koji su u pojedinim sektorima potvrdili negativne posljedice poremećaja u globalnim opskrbnim lancima i rasta cijena energenata na financijske rezultate. Listopad je donio i novi značajan rast broja zaraženih virusom Covid-19 u Europi, te su neke države ponovno krenule sa implementacijom restriktivnih mjera s ciljem suzbijanja pandemije. Što se tiče Fed-a, investitori su mjesec proveli u iščekivanju sjednice početkom studenog na kojoj bi trebalo doći do početka smanjenja otkupa obveznica.

Na zasjedanju ECB-a očekivano nije došlo do promjene referentnih kamatnih stopa, dok će otkup obveznica u sklopu PEPP programa nastaviti usporenim tempom, a sljedeća odluka o kupnji obveznica bit će donesena u prosincu. Predsjednica ECB-a C. Lagarde najavila je mogućnost prekida PEPP programa u ožujku 2022. godine, no smatra da se podizanje kamatnih stopa neće dogoditi tokom iduće godine. Glavna tema sastanka bio je trenutni trend inflacije, te je čelnica zadržala stav o privremenom karakteru i očekivanom smanjenju cijena iduće godine, no zaključila je da cijene ostaju povišene dulje nego što se prvotno očekivalo.

Kombinacija efekata nedostataka materijala, visokih cijena roba, rastućih plaća i značajnih poteškoća u transportu, dovela je do naglog povećanja troškova proizvođača, koji su djelomično prebačeni na krajnje potrošače, što je dovelo do trajnije inflacije od prvotnih očekivanja. Godišnja stopa inflacije u SAD-u u rujnu je porasla na najvišu razinu od 2008. godine na 5,4% s 5,3% u kolovozu, dok je u Njemačkoj porasla na 4,1% na godišnjoj razini, najvišu razinu još od prosinca 1993., uslijed daljnjeg oporavka domaće potražnje i baznih učinaka niskih cijena iz 2020., osobito privremenog snižavanja PDV-a i pada cijena naftnih derivata. Inflacija u eurozoni iznosila je 4,1%, značajno iznad tržišnog konsenzusa od 3,7%.

Kina je u trećem kvartalu 2021. godine ostvarila rast BDP-a od 4,9%, ispod tržišnih očekivanja, uslijed značajnih poteškoća u opskrbnim lancima i energetske krize koja je zahvatila zemlju zbog nedostatka sirovina. Negativni efekti trebali bi potrajati do kraja godine, te u kombinaciji s usporavanjem investicija vezanih za tržište nekretnina nakon što su banke postrožile uvjete stambenog kreditiranja, može se očekivati slabiji rast kineskog gospodarstva u 2021. od prvotnih očekivanja.

Prema najavama Ministarstva financija, proračunski deficit Republike Hrvatske bit će viši od predviđenih 3,8% BDP-a ove godine. Iako je prihodovna strana proračuna premašila očekivanja, rashodi su povećani kroz trošak mjera za Covid, rast plaća, te povećanja s razina lokalnih jedinica. Prema planu deficit bi trebao pasti ispod 3% unutar granica tzv. kriterija iz Maastrichta već iduće godine, te će fokus u nadolazećem periodu biti na smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Što se tiče BDP-a, prema Vladinim prognozama rast će biti veći od 7% uslijed iznad očekivane turističke sezone i snažnog oporavka lokalne potrošnje.

Dionička tržišta - Snažan rast američkih dioničkih indeksa

Američki dionički indeksi u listopadu su ostvarili snažan rast na krilima umirujućih tonova čelnika središnjih banaka, dobrih kvartalnih rezultata tehnoloških kompanija i značajnog povećanja priljeva sredstava u rizičnije klase imovine. Tako su u listopadu indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (7,27%), Dow Jones (5,84%), S&P 500 (6,91%). Pozitivan sentiment prelio se i na europska tržišta, pa su tako indeksi rasli za sljedeće vrijednosti: njemački DAX (2,81%), francuski CAC40 (4,76%), te britanski FTSE100 (2,13%).

Snažan završetak turističke sezone i dobri kvartalni rezultati najvećih hrvatskih kompanija potaknuli su optimizam na hrvatskom tržištu, te je vodeći hrvatski indeks CROBEX ostvario mjesečni rast od 1,66%. Unatoč povećanoj volatilnosti na kineskom tržištu, smirivanje situacije krajem mjeseca donijelo je blagi rast indeksa tržišta u razvoju MSCI EM (0,93%).

Obveznička tržišta - Nastavak negativnog sentimenta

Negativan sentiment na obvezničkim tržištima se zadržao i u listopadu, ali je bio manje snažan nego u rujnu, te je i dalje uzrokovan očekivanjem početka povlačenja likvidnosti od strane američke centralne banke kao i daljnjim rastom inflacije. U opisanim uvjetima niskog apetita za rizikom tradicionalno se loše ponašaju obveznice iz CEE regije jer su percipirane kao više rizične, te potražnja za istima potpuno izostaje.

Do kraja godine tržišta očekuju još dosta važnih vijesti iz centralnih banaka pa se tako u studenom očekuje početak smanjenja otkupa obveznica u SAD-u, a europska centralna banka u prosincu vrlo vjerojatno odlučuje o budućnosti vlastitog programa otkupa obveznica te je zbog navedenog moguć nastavak volatilnosti.

Novčano tržište - Prinos na kunske trezorske zapise pao na 0,00%

Tečaj EUR/USD tijekom listopada unatoč snažnoj volatilnosti nije ostvario značajniju mjesečnu promjenu, te je tečaj zaključen na razini od 1,156 dolara za euro. Kuna je blago deprecirala u odnosu na euro te je mjesec zaključen na razini od 7,526 kuna za euro.

Ministarstvo financija u listopadu je izdalo 164 milijuna kunskih, te 160 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, te je uz snažnu potražnju financijskih institucija smanjen prinos na 0,00% na kunske i -0,15% na eurske zapise. Potražnja za kunama na lokalnom je tržištu vrlo niska obzirom na višak likvidnosti u sustavu od preko 65 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr