Međunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jučer je objavila prvu ovogodišnju analizu glavnih globalnih gospodarskih trendova i izgleda za 2023 i 2024. U fokusu analize bile su posljedice ruske invazije na Ukrajinu na gospodarski rast, inflaciju i životni standard. Prognozira se usporavanje globalnog rasta BDP-a na oko 3% ove godine te nastavak slične dinamike u 2023., što je znatno ispod prognozirane dinamike oporavka od 4,5% u prosincu prošle godine. Istovremeno, prognoze inflacije u 2022. iznose gotovo 9% u zemljama OECD-a, što je dvostruko više od prethodnih predviđanja. Postupno smanjenje pritisaka u opskrbnom lancu i cijenama roba te utjecaj rastućih kamatnih stopa trebali bi se početi osjećati kroz 2023. godinu, ali se ipak predviđa povišena temeljna inflacija koja će ostati na ili iznad ciljeva središnjih banaka u mnogim velikim gospodarstvima. Posebna se pažnja usmjeruje na izbjegavanje prehrambene krize. Iako se danas u svijetu proizvodi dovoljno žitarica, zbog rastućih cijena postoji značajan rizik da ta proizvodnja neće stići do onih kojima je najpotrebnije.

Fed je započeo ciklus povećanja kamatnih stopa u ožujku sa standardnim povećanjem stope od 25bb. Dinamika je pojačana u svibnju (+50bb) dok je na sastanku u lipnju referentni kamatnjak povećan za 75bbčime je ciljni raspon dosegnuo 1,5-1,75%. Pri tome su čelnici FOMC-a istaknuli visoki stupanj odlučnosti u potrebi za restriktivnom monetarnom politikom (iznad neutralne). Prema novim projekcijama, ali i riječima predsjednika J. Powella do kraja godine trebala bi biti dostignuta „skromna restriktivna razina" odnosno očekuje se razina referentnog kamatnjaka na 3,4%. Stoga se na sljedećem sastanku u srpnju očekuje podizanje kamatnih stopa za 50bb ili 75bb. Aktivno tržište rada i stopa nezaposlenosti u SAD-u koja bilježi najnižu razinu u približno pedeset godina, ohrabruje stezanje monetarne politike Feda, kako bi se obuzdala visoka inflacija. Tako su na posljednjem zasjedanju članova FOMC-a prognoze godišnje stope inflacije u 2022. revidirane na više, a rast realnog BDPa na niže za 2022. i 2023. godinu.

Održan je izvanredan sastanak čelnika ECB-a. Najavljena je skora objava detaljnog novog financijskog instrumenta bi trebao limitirati razlike u prinosima/premijama rizika odnosno prevenirati krizu na tržištu državnih obveznica. Središnja banka itekako je svjesna rizika fragmentacije (nerazmjerno povećanje premija rizika) tijekom razdoblja ultra-ekspanzivne monetarne politike posljednjih godina. Međutim, zajamčena je "neograničena predanost" kako bi se suprotstavilo fragmentaciji koja bi onemogućila željeni učinak (transmisije) monetarne politike. Na razini euro područja, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ubrzale su u lipnju na rekordno visoku razinu od 8,6% godišnje. Najveći doprinos snažnom rastu inflacije stigao je od cijena energije i hrane te alkoholnih pića i duhanski proizvoda.

Kako i na globalnoj razini, u Hrvatskoj u središtu pažnje ostaje jačanje inflatornih pritisaka i kod proizvođača i kod potrošača. Očekujemo da će objava proizvođačkih cijena za lipanj potvrditi nastavak snažnog dvoznamenkastog rasta te da će godišnja stopa izdržati iznad 30% predvođena rastom cijena energije, ali i intermedijarnih proizvoda. Hrvatska je ispunila sve kriterije i spremna je za uvođenje eura od 1. siječnja 2023. čime će se broj država koje koriste eurom povećati na 20. Vijeće EU prema najavi poslalo je u Europski parlament formalni prijedlog o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru te se odluka o ulasku 1. siječnja 2023. očekuje najesen. Uz uvođenje eura ovo će biti još jedan korak u integraciji poslovanja na zajedničkim europskom tržištu.

Dionička tržišta - Zadržana volatilnost na globalnim dioničkim tržištima

Razlozi za trenutnu slabost tržišta su mnogobrojni: neizvjesna geopolitička situacija u Europi (obustava plina Poljskoj i Bugarskoj), poremećaji u lancu opskrbe, dugotrajnost pandemije (nove stroge epidemiološke mjere u Kini), rekordne razine inflacije, usmjerenost na objave poslovnih rezultata.

Nasdaq Composite indeks pao je za 8,71%. dok Dow Jones pao je za 6,71%, a S&P za 8,39% što je nastavak negativnog trenda proteklih mjeseci. Istovremeno vodeći europski indeksi ostvarili su sljedeće rezultate: DAX -11,15%, FTSE100 -5,76%, a CAC indeks -8,44%

Na tržištu u Hrvatskoj u lipnju je u središtu pažnje jačanje inflatornih pritisaka i kod proizvođača i kod potrošača. CROBEX je na mjesečnoj razini oslabio za 3,19% čime je pratio trend pada na europskim i američkim tržištima.

Obveznička tržišta - Volatilnost i u mjesecu lipnju

Uskoro možemo očekivati novo izdanje obveznica na domaćem tržištu, obzirom da u srpnju na naplatu dospijeva obveznica u ukupnom nominalnom iznosu od milijardu eura, planira se i izdavanje nove domaće obveznice vjerojatno u dvije tranše

Volatilnost na globalnim financijskim tržištima zadržana je i tijekom lipnja. U fokusu investitora bila je retorika čelnika vodećih središnjih banaka te makroekonomske objave.

Novčano tržište - Jačanje američkog dolara i blaga aprecijacija domaće valute

Tijekom lipnja američki je dolar aprecirao te je mjesec završio na razini 1,048. Istovremeno, na domaćem deviznom tržištu mjesec je protekao u znaku blagog jačanja domaće valute u odnosu na euro. Mjesec je započeo na razini 7,536, a završio na razini 7,530.

U srpnju nije bilo interesa za dodatnom likvidnošću, budući da je višak likvidnosti i dalje na visokoj razini od čak 74 milijarde kuna.

Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa izdalo je 380 milijuna kunskih trezoraca ročnosti 3 mjeseca te 287 milijuna kunskih trezoraca ročnosti godinu dana. Kako trezorac ročnosti 3 mjeseca nije bio izdan još od svibnja 2019. godine zabilježio je porast prinosa za 7bb te iznosi 0,10%.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr