Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje stagnacija Crobexa, nakon što su prošloga tjedna prekinuli 4-tjedni negativni niz, no trgovanje bi moglo biti oprezno jer investitori zasad nemaju jasnih smjernica

Svi analitičari koji su sudjelovali u anketi Hine očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks ojačao je protekloga tjedna 0,17 posto, na 1.576 bodova, a Crobex10 za 0,22 posto, na 975 bodova. Oba indeksa tako su prekinula 4-tjedni negativni niz, blago se odmaknuvši od najnižih razina u zadnjih mjesec dana.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao turistički, za 2,15 posto, dok je u najvećem minusu bio prehrambeni, za 1,39 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 23 milijuna kuna, što je za 2,5 milijuna manje nego u tjednu ranije.

"Prošli tjedan Crobexi su porasli, iako puno blaže nego globalni burzovni indeksi, no prekinuli su time 4-tjedni negativni niz. Iako se radilo skraćeno, prosječna dnevna likvidnost bila je nešto veća nego u tjednu ranije, krećući se oko 5,7 milijuna kuna, no i dalje je riječ o skromnom trgovanju", kaže Magdalena Dolenec, analitičarka tržišta kapitala u Erste&Steiermaerksiche banci.

Kako dodaje, u tjednu pred nama, u nedostatku korporativnih vijesti, i dalje će se pratiti zbivanja na globalnim tržištima.

"Prije svega će se osluškivati signali s globalnih burzi o novim fiskalnim poticajima, a pratit će se i daljnji tijek turističke sezone. Očekuje se nastavak dosadašnjeg trenda nešto skromnijeg trgovanja, bez značajnijih cjenovnih pomaka", ocjenjuje Dolenec.

Najlikvidnija je prošloga tjedna bila povlaštena dionica Adrisa, s ostvarenih 3,9 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 2,17 posto, na 361 kunu.

Slijedi dionica Podravke, s prometom od 3,23 milijuna kuna prometa, a cijena joj oslabila 0,24 posto, na 419 kuna.

U fokusu investitora krajem tjedna našla se i dionica Optima telekoma, kojom je ostvareno ukupno 2,7 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 20,65 posto, na 4,65 kuna pa je bila najveća gubitnica. Samo u petak cijena joj je pala gotovo 21 posto.

Iz Optima telekoma u petak su odgovorili na upit Zagrebačke burze oko promjene cijene da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila da je "povjerenik Deloitte izvijestio AZTN da će HT započeti s ispunjavanjem svoje obveze angažiranja investicijske banke za daljnji proces prodaje odnosno poduzima aktivnosti kojima bi se spriječilo moguće kašnjenje u pogledu ispunjenja obveza propisanih rješenjem AZTN-a o uvjetno dopuštenoj koncentraciji poduzetnika HT i Optima".

"AZTN je objavio da je HT pokrenuo novu fazu prodaje dionica Optima telekom, odnosno da će angažirati investicijsku banku u vezi prodaje, što je propisana obveza kompanije ako ne postoji iskazani interes za dionicama Optime u propisanom roku od šest mjeseci, koji je počeo teći od siječnja", navodi Dolenec.

Znatnije se trgovalo i dionicom Valamar Rivijere, kojom je ostvareno 2,5 milijuna kuna prometa, uz skok njezine cijene za gotovo 7 posto, na 24,6 kuna.

Veći promet bilježila je i dionica Instituta IGH, 2,38 milijuna kuna. Cijena joj je skočila 7,5 posto, na 115 kuna.

Najveće dobitnice bile su dionice PIK-a Rijeka, sa skokom cijene za 27,6 posto, na 74 kune te Viktora Lenca, za 12,3 posto, na 7,75 kuna.

Na domaćem tržištu kapitala prošloga se tjedna trgovalo s ukupno 52 dionice, od čega je 23 zabilježilo pad cijene u odnosu na tjedan ranije, a 22 rast, dok su cijene 7 dionica ostale nepromijenjene na tjednoj razini.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 3,85 posto, na 27.433 boda, dok je S&P 500 porastao 2,4 posto, na 3.351 bod, a Nasdaq indeks 2,5 posto, na 11.010 bodova.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 posto, na 6.032 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,9 posto, na 12.674 boda, a pariški CAC 2,2 posto, na 4.889 bodova.

"Na svjetskim burzama vladao je optimizam, prije svega zahvaljujući nadi ulagača u nove fiskalne poticaje u SAD-u. Naime, investitori vjeruju da će demokrati i republikanci u Kongresu uspjeti usuglasiti nove poticajne mjere vrijedne oko 1.000 milijardi dolara, koje su nužne kao što pokazuje većina makroekonomskih pokazatelja. Podršku tržištu dali su i kvartalni rezultati kompanija, koji su nadmašili očekivanja", zaključuje Dolenec.