Pod pritiskom potonuća cijene dionice Ericssona Nikole Tesle, kojom se od danas trguje bez prava na isplatu dividende, Crobex indeksi Zagrebačke burze pali su oko 1,5 posto, izbrisavši sve dobitke od početka tjedna.

Crobex indeks bio je oko podneva na gubitku 1,53 posto, na 1.693 boda, dok je Crobex10 skliznuo 1,48 posto, na 969 bodova.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 7,6 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i jučer u ovo doba.

„Pod pritiskom pada cijene dionice Ericssona Nikole Tesle zbog nastupa ex-dividend datea, indeksi su danas u minusu više od jedan posto, izbrisavši dobitke od početka tjedna. Bilo je to očekivano, s obzirom da ta dionica ima težinu od 10,3 posto u izračunu Crobexa. Ipak, promet je i dalje solidan", kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Dionici Ericssona Nikole Tesle, kojom se od danas trguje bez prava na dividendu od 320 kuna po dionici, cijena je prijepodne pala za više od 18 posto, na 1.300 kuna. Bila je tako najveća gubitnica, a po prometu od 2 milijuna kuna i jedna od najlikvidnijih.

Najveći promet, 2,7 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a. Cijena joj je blago ojačala 0,2 posto, na 155,13 kuna.

Znatniji promet ostvaren je još dionicom Valamar Adrije Holdinga, 749.000 kuna, a cijena joj je porasla 1,8 posto, na 193 kune.

Po rastu cijene ističe se dionica Belja, koja je poskupjela 4,6 posto. S druge, pak, strane, znatnije se spustila cijena dionice Čakovečkih mlinova, više od 5 posto.

U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je da je hrvatsko gospodarstvo palo u prvom ovogodišnjem tromjesečju 0,4 posto na godišnjoj razini, već 10. kvartal zaredom.

To je manji pad nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP potonuo 1,2 posto, ali nešto veći nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao rast od 0,2 posto, dvoje stagnaciju, a ostali pad između 0,3 i 0,5 posto.

Tako je recesija ušla u šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„Bez poboljšanja makroekonomskih pokazatelja i krvne slike domaćeg gospodarstva, neće doći do značajnijeg oporavka poslovanja kompanija, kao niti tržišta kapitala", zaključuje Mažurin.