Svi znaju da ulaganje u dionice može biti iznimno unosno, a dokaz za to su mnogi milijarderi koji su svoja bogatstva stekli ulaganjem i špekuliranjem na burzi. No posljednjih desetljeća raste broj onih koji smatraju da je vrlo teško (možda čak i nemoguće) dugoročno ostvarivati prinose veće od prosjeka tržišta. Zbog toga je bolje ne upuštati se u odabir pojedinačnih dionica, nego treba ulagati u dioničke indekse koji se računaju na temelju velikog broja dionica s jedne ili više burzi.

Neki od argumenata za takvo stajalište su:

Nemoguće je znati koja će dionica najviše porasti u budućnosti

Danas je svima jasno da je prije desetak godina trebalo uložiti u dionice Applea, Googlea ili Facebooka, jer se na njima do sada moglo ostvariti prinos od nekoliko stotina posto. No promatranje samo takvih dionica se može svrstati pod „zabludu preživjelih", čestu grešku koju ponavljaju investitori na financijskim tržištima. Oni se fokusiraju samo na dionice koje su značajno porasle, a zanemaruju mnoge koje su porasle malo ili su izgubile na vrijednosti, a takvih je vjerojatno bilo na tisuće kada se zbroje najaktivnije burze na svijetu. Neke od poznatijih dionica koje su bile smatrane vrlo unosnim ulaganjem, a zapravo su donijele gubitak su dionica Twittera (koja je od izlistavanja na burzi 2014. godina do sada pala 42%) i dionica Snapchata (koja je od izlistavanja na burzi 2017. godine do sada pala za čak 65%). Danas su kompanije s najvećom vrijednošću na svijetu Apple, Google, Microsoft i Amazon, a vjerojatnost da će upravo ove kompanije imati najveću tržištu kapitalizaciju i za 10 godina nije velika.

Čak i najveće firme mogu pasti u probleme

Iako je relativno mali rizik da će velike kompanije sa stabilnim poslovanjem propasti, može se dogoditi da njihove dionice naglo padnu zbog potpuno nepredvidivih događaja. Neki od primjera velikog pada su:

Pad cijene dionice British Petroleuma za 50% zbog izljeva nafte s platforme u Meksičkom zaljevu 2010. godine, od čega se dionica do danas nije oporavila.

Pad cijene dionice Volkswagena od 60% tijekom 2015. godine nakon otkrića da je kompanija namjerno varala na testovima onečišćenja.

Pad cijene dionice Facebooka od 20% zbog otkrića da je kompanija dijelila privatne podatke korisnika s firmama koje su iste koristili za manipuliranje glasačima na posljednjim američkim izborima.

Ako investitor iz bilo kojeg razloga zatreba novac u situaciji u kojoj je dionica pala, mora se pomiriti s puno nižom cijenom od očekivane, pri čemu je rezultat ulaganja najčešće osjetno lošiji od planiranog.

Dionički indeks praktički ne može pasti na nulu

Čak i najveće firme mogu propasti, pri čemu ulagači gube cjelokupni ulog u tu dionicu. Primjer u Hrvatskoj su dionice iz sastava Agrokora, a u svjetskim razmjerima dionice američke banke Bear Stearns koja je u jednom trenutku vrijedila 20 milijardi dolara, a bankrotirala je 2008. godine, pri čemu su svi dioničari izgubili sve.

Dionički indeks se sastoji od velikog broja dionica i svakih nekoliko mjeseci se iz njega izbacuju „najgore" i ubacuje nekoliko novih dionica, kojima raste promet na burzi ili tržišna kapitalizacija. Zbog toga, indeks praktički ne može pasti na nulu. Dionice svih uspješnih kompanija

e kad-tad završiti u sastavu indeksa i pridonositi njegovom rastu. Ta teorija se dokazuje i u praksi. Primjer za to je vrijednost Crobexa - referentnog indeksa Zagrebačke burze. Iako je Hrvatsku zadesila vrlo duboka recesija i kasnije bankrot najveće kompanije, pri čemu su mnoge dionice u potpunosti postale bezvrijedne, Crobex je od početka računanja ovog indeksa porastao 78%. Indeksi razvijenih tržišta kao što su američki SP500 i njemački DAX30 u posljednjih 10 godina rasli su mnogo više. Za očekivati je da će se takav trend i dalje nastaviti, jer će američko i njemačko gospodarstvo još dugo biti mnogo produktivnije od hrvatskog.

Za ulaganje u pojedinačne dionice treba mnogo znanja i vremena

Osim većeg rizika ulaganja u pojedinačne dionice, taj pristup zahtjeva i mnogo znanja i vremena. Naime, pri odabiru dionice treba dobro proučiti financijska izvješća kompanije, planirane projekte u budućnosti te aktivnosti konkurencije. No ako se radi o dionici Tesla Motorsa pri čemu ste proučili situaciju u toj kompaniji te projekte koje rade ostale automobilske kompanije, to znanje vam je praktički beskorisno ako se odlučite uložiti u dionicu McDonaldsa. Pri ulaganju u tu kompaniju morate proučavati kako se kreće cijena mesa na svjetskom tržištu, što radi Burger King, KFC i sl. Isti problem nastaje ako planirate dodatno diverzificirati portfelj ulaganjem u dionice nekih drugih djelatnosti.

Zaključak

Dakle, osim što ulaganje u pojedinačne dionice zahtjeva mnogo više znanja i vremena od pasivnog ulaganja u dioničke indekse, takvo ulaganje je rizičnije. Povijest pokazuje da čak i najuspješniji investitori na burzi i investicijski fondovi u pravilu imaju niži prinos od indeksa, što znači da je ulaganje u pojedine dionice uz već navedene mane još i manje isplativo od ulaganja u indekse.