Komanditno društvo je društvo osoba, a ne kapitala, i pravo nekoga tko ulaže u Imunološki zavod proizlazi iz njegova osobnog članstva, a ne novca koji je uložio, objasnio je Đuro Lubura, jedan od čelnika društva Visia Croatica, koji je jedini predao obvezujuću ponudu za preuzimanje 54,38 posto Imunološkog zavoda. Za taj udjel ponudili su osam milijuna kuna, a uvjeti natječaja nalažu da će uložiti dodatnih 100 milijuna kuna.

Lubura je gostujući u emisiji Hrvatskog radija ′Poslovni tjedan′ pokušao razjasniti što je to točno komanditno društvo poput Visia Croatica, koja će biti prava onih koji su uložili u Imunološki te kako bi ova vrsta privatizacije mogla izgledati.

Za razliku od dioničkog društva, gdje svaki dioničar ima pravo na donošenje odluka o primjerice biranju uprave, u komanditnom društvu postoje dvije skupine. Komanditno društvo je ulagačko društvo, koje se dijeli na komanditore (ulagače) i kompelementare (upravljače). Komanditori (u ovom slučaju ulagači) ne moraju biti stručni i oni, kaže Lubura, donose ′najvažnije′ odluke poput odluke o prodaji Imunološkog zavoda (bez njihove tročetvrtinske suglasnosti neće biti moguće prodati Imunološki), dok komplementar, u ovom slučaju Visia Croatica, u ime svih ulagača, odnosno komanditora, provodi poslovnu politiku, primjerice bira upravu i nadzorni odbor.

Imunološkim će upravljati stručni ljudi koje će birati komplementar Visia Croatica na način da se raspiše javni natječaj. Ako takvih ljudi nema u Hrvatskoj, a mi mislimo da ih ima, onda ćemo ih dovesti izvana. Te ljude treba platiti, a ako bude trebalo, platit ćemo ih više, kaže Lubura, dodajući da Visia Croatica već kontaktira s privatnim domaćim farmaceutskim kompanijama i očekuje njihovu pomoć.

Odvjetnik Mićo Ljubenko, koji je također gostovao u emisiji, upozorava da se na komanditore u ovom slučaju ne treba gledati kao na radne dioničare nego samo kao na ulagače. Savjetuje svima koji su uložili u Imunološki ili to planiraju, da se dobro informiraju i educiraju, pročitaju što piše u zakonu i u aktima društva Visia Croatica kako bi shvatili svoj položaj u njemu. Jer nemamo s time praktična iskustva. Ulagači, pročitajte te akte, ako vjerujete upravljaču, onda je to to, to je stvar povjerenja, kazao je. Lubura, u skladu s time, ovakvu vrstu privatizacije naziva "ekonomskim patriotizmom". No svi ulagači moraju biti svjesni jedne stvari: njihov kapital ne znači upravljanje Imunološkim!

Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec kaže da je teško biti dio eksperimenta. Ona sama nije uplatila za spas Imunološkog: Iskreno rečeno, ja sam nevjerni Toma. Dok ne vidim, ne vjerujem. Mi pušemo i na hladno. Pa pogledajte što se dogodilo s Inom, Petrokemijom... Sve proizvodnje su nestale, nema Bagata, Kamenskog, Nade Dimić, Dalmacijavina... Pliva se danas više bavi prepakiravanjem lijekova nego proizvodnjom. Bojim se da bi se to moglo dogoditi i s Imunološkim. No sa svakim kontaktom s ljudima iz Visia Croatice sve sam uvjerenija, ne mogu vjerovati da netko može lagati tako uvjerljivo, priča bi doista mogla imati sretan kraj, zaključuje.

Lubura je objasnio i da građani osim uloga mogu uplaćivati i donaciju: Primamo manje od jedan posto donacija, i njih koristimo da bismo provodili kampanju. Primili smo ukupno 50-ak tisuća kuna donacija, svi koji rade na ovome čine to potpuno besplatno i volonterski. U planu je velika marketinška kampanja koja će pozivati građane na uplate.

Njihov je cilj ne uključivati u priču velike ulagače nego građane. Prikupljanje novca trenutačno ide dobro. Prošloga tjedna su u samo jednom danu prikupili 800.000 kuna.

Visia Croatica jedina je predala obvezujuću ponudu za Imunološki, Vlada sada može ili prihvatiti tu ponudu ili poništiti natječaj. Ako poništi natječaj, država će ostati vlasnik, a ulagačima koji su uplatili za spas Imunološkog novac će biti vraćen: onima koji su uplatili putem računa u banci, bit će vraćen istim putem, a bit će dogovoreno da oni koji su to učinili preko pošte, mogu preuzeti svoj novac na bilo kojem šalteru.