Apetit investitora vratio se nakon prvih znakova oporavka eurozone, a na nišanu su im zemlje SIE regije, pogotovo zrelije članice EU, koje bi rastom mogle nadmašiti zapad.

Nakon što se opasnost od nove krize u eurozoni povukla i ukazali se prvi znakovi rasta zapadnih gospodarstava, čini se da se ulagači vraćaju regiji Srednje i Istočne Europe.
Iako se te zemlje na eurozonu kao izvoznu destinaciju i izvor financiranja oslanjaju manje nego prije, previranja na zapadu nekolicinu su bacila nazad u recesiju. Čak je i Poljska, najzdravija u SIE regiji tijekom krize, lani zabilježila usporavanje gospodarskog rasta. No, početni znaci oporavka na zapadu uzburkali su vode i u SIE regiji. Dionička i valutna tržišta ove regije izvedbom su nadmašila proteklih tjedana ostala tržišta u nastajanju, iako su sva pokazala slabije rezultate od razvijenih tržišta. Također, za Srednju i Istočnu Europu jača i interes ulagača iz korporativnog sektora.

"Kako se čini, povjerenje u ragiju raste, i to ponajprije zbog povratka povjerenja u zdravlje eurozone. Imamo dojam da se ulagačima vratio apetit ", kaže Dan Cousens, partner u poljskoj tvrtki za spajanja i preuzimanja Linklaters.

Analitičari smatraju da bi se rast u eurozoni iduće godine mogao odraziti i na jačanje SIE regije. Iako je malo vjerojatno da će ove zemlje kao nekada, na krilima neodrživog kreditiranja i cvjetanja potrošnje, rasti i četiri posto više od eurozone, predviđa se da bi rast mogao iznositi dva posto i više.

"Čini se da je rizik od financijskog sloma eurozone nestao. Rast je tu, čak i u Španjolskoj i to se odražava na bolje gospodarske izglede za otvorenija gospodarstva SIE regije", kazao je Mateusz Szczurek, galvni ekonomist ING Bank Slaski.

Drugi faktori potpomognut će pak kratkoročni oporavak, a to se prije svega odnosi na ublažavanje mjera štednje. Zemlje SIE regije mnogo su odlučnije od svojih zapadnih susjeda provele nužne mjere i to je rezultiralo deficitom ispod Maastriškog kriterija od tri posto, što nije bio slučaj s mnogo zemlja Zapadne Europe. Javni dug ovih zemalja pak ispod je 60 posto BDP-a, a nadomak ove razine tek je u dvije zemlje: Mađarskoj, koja je dug rezala pomalo kontroverznim metodama, i Sloveniji, koju je cijena spašavanja banaka dovela na korak do traženja pomoći Unije.

Ublažavanje mjera štednje, smatraju anallitičari, moglo bi pomoći u jačanju domaće potražnje, čak i ako nezaposlenost ostane visoka. Inflacija je u ovim zemljama i dalje prigušena, što dozvoljava poticajnu monetarnu politiku. No, brzina i snaga oporavka varirat će od zemlje do zemlje.

Većina investitora kao predvodnika izdvaja Poljsku koja se već oporavlja od usporavanja gospodarstva. Prema prognozama, ovo bi gospodarstvo iduće godine trebalo porasti preko tri posto, a rast se očekuje i u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj, iako po nešto manjim stopama.

Što se pak Rusije tiče, osim usporavanja gospodarstva, zabrinjava i niska razina ulaganja, djelomično zbog visokih kamatnih stopa, ali i nepovjerenja domaćih ulagača u nezavisnost tamošnjeg sudstva. Razloga za zabrinutost ima, iako se ova zemlja na listi zemalja u kojima je najlakše poslovati , sastavljenoj prema podacima Svjetske banke, našla na 91.poziciji, skočivši za 19 mjesta.

Prema prognozama MMF-a, SIE regija u razdoblju od 2013. - 2017.godine rast će 2,3 posto, dok je za prethodno razdoblje zabilježen rast od 1,7 posto. Usporedbe radi, u periodu od 2003. do 2007.godine, rast je iznosio 5,2 posto. Za pad potencijalnog rasta MMF je okrivio smanjeno kreditiranje od strane zapadnih banaka koje dominiraju regijom.

Ipak, čini se da će investitori upravo u voj regiji, gdje se članstvo nekolicine zemalja u EU približava desetoj obljetnici te se više ne smatraju tržištima u nastajanju, tražiti svoje prilike. Iako to neće dovesti do rasta usporedivnog s onime u Aziji, zemlje SIE regije na dobrom su putu da nadmaše zapad.